hrvatski

Iseljavanje Židova iz Hrvatske nakon Drugoga svjetskog rata

Nakon rata dio preživjelih Židova, bilo da su se vratili iz izbjeglištva, bilo da su na neke druge načine preživjeli rat, kao supružnici u miješanim brakovima ili su uspjeli preživjeti koncentracijske logore, suočili su se s odlukom ostati u Jugoslaviji koja je preko "narodne demokracije" krenula putem komunizma ili otići u Palestinu, kasnije Izrael. Odluke o ostanku u Jugoslaviji ili odlasku u Palestinu/Izrael, uz osnovnu činjenicu da su brojni ostali bez članova obitelji i da im imovina oduzeta tijekom rata poslije rata nije vraćena, bitno je određivao odnos pojedinaca iz jugoslavenske židovske zajednice prema vjeri, cionizmu i komunističkoj ideologiji. Jugoslavenski komunisti koji su tijekom rata vodili partizanski pokret, a poslije rata predvodili državu, imali su dva drukčija i usporedna odnosa prema židovskom stanovništvu. Komunistička ideologija nije podrazumijevala podjelu i diskriminaciju na rasnoj i etničkoj/nacionalnoj osnovi, ali su kvalifikacije političkog i ideološkog protivnika kao i klasnog neprijatelja bili iznimno važni za provođenje političke i socijalne revolucije. U tom kontekstu treba gledati i na stalno sumnjičavo gledanje na Židova kao na građanski sloj koji je posjedovao industrijska postrojenja, obrtničke i trgovačke radnje te brojne obrazovane i stručne pojedince s jakim međunarodnim vezama osobito u zapadnim kapitalističkim zemljama.

Židovi ; Jugoslavija ; Hrvatska ; Palestina ; Izrael ; iseljavanje

-