hrvatski

Organizacija i aproprijacija tekstova hrvatskoglagoljskih brevijara na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije

Svrha ovog rada je definirati sredstva organizacije tekstova u rukopisnim i tiskanim hrvatskoglagoljskim brevijarima, utjecaj uzusa organizacije teksta u glagoljičkim rukopisnim kodeksima na onu u tiskanim knjigama i obrnuto, te utjecaj aproprijacije na uzuse organizacije teksta. Pri tome smo motrili promjene u organizaciji teksta u knjizi, promjene u straničnom postavu i u uporabi grafetičkih sredstava. Sredstva organizacije teksta promatrani su kao elementi čije je nasljeđivanje na smjeni rukopisne i tiskane kulture osiguravalo neometanu aproprijaciju, koja je u skladu sa suvremenim teorijama definirana kroz očekivanja čitateljske zajednice. Cilj rada je na temelju teorijskih spoznaja iz područja kodikologije, palegrafije, tipografije, bibliografije i povijesti knjige utvrditi sredstva organizacije teksta u srednjovjekovnim rukopisnim kodeksima i knjigama tiskanim ručnim tiskom, prikazati uzuse i razvoj uzusa organizacije tekstova glagoljičkih rukopisnih i tiskanih brevijara, istražiti njihov međuutjecaj i objasniti njihovu uvjetovanost aproprijacijom. S obzirom na to da je u radu predstavljen novi pristup istraživanju organizacije tekstova, cilj rada je i ovjeriti primijenjenu metodologiju na odabranom korpusu kako bi mogla biti primjenjivana u drugim istraživanjima hrvatskih tekstova srednjeg i ranog novog vijeka. U teorijskom dijelu rada su na temelju literature iz područja bibliografije, kodikologije, tipografije i povijesti knjige definirana su sredstva koja utječu na organizaciju teksta i njihova funkcija, odabran je primjeren istraživački korpus koji se sastoji od dvaju rukopisnih i dvaju tiskanih hrvatskoglagoljskih brevijara i osmišljena metodologija rada koja je smještena u područje digitalne humanistike i temelji se na statističkoj obradi podataka prikupljenih na temelju označivanja i preciznog mjerenja digitaliziranih brevijara. Rezultati provedenog istraživanja odgovorili su na postavljene ciljeve i istraživačka pitanja te je na odabranom korpusu utvrđeno da je na razmeđu rukopisne i tiskane hrvatskoglagljske tradicije došlo do preuzimanja uzusa organizacije teksta na svim trima identificiranim razinama kako se ne bi narušila aproprijacija. Utvrđeno je da se metodologija primijenjena u ovom radu može primijeniti na širi korpus rukopisa i knjiga tiskanih ručnim tiskom u razdoblju hrvatskog srednjovjekovlja. U zaključcima su iznesena ograničenja u istraživanju te predložena daljnja istraživanja.

organizacija teksta; aproprijacija; hrvatskoglagoljski brevijari; digitalna paleografija i kodikologija; digitalna humanistika

nije evidentirano