hrvatski

U potrazi za ne-bolestima - postmoderno shvaćanje bolesti kao biokulturne pojave

Znanstveno zasnovan biomedicinski model, na kartezijsko-mehanicističkoj, istrošenoj iluziji i paradigmi znanja, koji raste enormnom brzinom, promatra bolesti kao predmet i tijelo kao mehanički stroj. Iako je donio napredak i iskorijenio mnoge bolesti, otvara nam i alternativan put ka novom i još uvijek neizvjesnom shvaćanju bolesti kao promjenjivog procesa, koji nastaje prožimanjem kulture i biologije. Tako je bolest zagonetna, neposlušna i subjektivna, za razliku od biomedicinskog shvaćanja bolesti kao kvara mašine. Glavni je cilj promišljanje i razvijanje jedne rasute manjinske tradicije koja razmatra značaj kulturoloških utjecaja na zdravlje i bolesti. Upravo je osjetljiva ravnoteža između bolesti i kulture ono što konstituira neuhvatljivu istinu bolesti i postmoderno shvaćanje bolesti kao biokulturne pojave u biokulturnom modelu. Tako su postmoderne bolesti definirane upravo sviješću o tim složenim odnosima kulture i biologije i u tome je i bit razumijevanja posebnosti tzv. postmodernih bolesti, nasuprot prevladavajućem biomedicinskom shvaćanju i sve većim pritiscima farmaceutskih divova, koji u potrazi za novim bolestima, zdrave ljude pretvaraju u bolesne, i tako oduzimaju moć samoizlječenja i razumijevanja samih sebe. Ivan Illich naglašava sveopću medikalizaciju života i razine zloćudne medicine biomedicinskog modela, koji paralizira proživljeno iskustvo i zasijeca duboko u samu ontološku strukturu čovjeka.

bolest; zdravlje; biokulturna paradigma; medikalizacija; Ivan Illich; medicinski pogled; medicina koja čeka; jezik; bol

nije evidentirano