hrvatski

Drugačijim glasom

Namjera je ovog rada istaknuti kako se u modernom zapadnom društvu, skrb često poistovjećivala sa nečim što je žensko, s neplaćenim radom, nešto što je privatno, stvar obitelji, za koju je pak žena nadležna. Skrb se usko promatrala kroz nerecipročan i neravnopravan odnos između onoga tko skrbi i onoga kome je potrebna skrb, koji je u potrebi. Tako se skrb isključivo vezala i reducirala u domeni trivijalnosti, podčinjenosti, dobročinstva, privatnosti. Sve su utjecajniji i glasniji i oni drugačiji, ženstveniji glasovi, koji su skrb počeli promatrati kao nešto cjelovitije i mnogo šire od privatne sfere. Kako je znanje sve više postajalo rascjepkano i fragmentirano (Jaspers), tako se sve više pokazivala i temeljna ugroženost i slike o čovjeku kao cjelini. Sve se češće pojavljivala potreba za orijentacijskim znanjem i cjelovitijim shvaćanjem procesa života i samog čovjeka, te se tako stvarala jedna nova svijest, sveobuhvatnija, jedna nova etika – etika skrbi (Gilligan, Noddings, Held, Boff…) i potreba za jednim tzv. ženskim principom objedinjavanja i skrbi. U radu se tako tematiziraju spomenute autorice i autori, te se, pozivajući na mnoge izvore, pokušava dati jedan cjelovitiji pogled na znanje o čovjeku kao onome koji skrbi, na znanje kao sveobuhvatno, cjelovito i orijentacijsko, za razliku od onog fragmentiranog i usko specijaliziranog znanja koje se odvojilo od cjeline čovjeka i života uopće

etika skrbi; Gilligan; Noddings; Virginia Held; Boff; skrb; orijentacijsko znanje.

nije evidentirano