hrvatski

Hrvatska državna zastava iz perspektive hrvatskih građana – značenja, važnost i predanost

Stvaranje suvremene hrvatske države 1990-ih pratile su mnogobrojne promjene u simboličkoj dimenziji hrvatskog nacionalnog identiteta. Jedan od vizualno najistaknutijih primjera zacijelo je uvođenje hrvatske državne zastave čija je jedna od inačica službeno postavljena na Markovu trgu u Zagrebu 25. svibnja 1990., da bi u obliku kakav imamo do danas bila službeno usvojena 21. prosinca 1990. No, bilo bi sasvim pogrešno okrenuti se u istraživanju ovim vrlo „vidljivim“ simbolima iz vremena početaka stvaranja novih nacija-država poput Hrvatske 1990-ih i implicitno zaključiti da je simbolička dimenzija nacionalnog identiteta važna samo u vrijeme tzv. „vrućeg“ nacionalizma. Upravo na primjeru zastave kao najvidljivijeg službenog državotvornog simbola pokazat će se kako su tzv. referencijalni simboli ključni kako za uspostavu tako i za održanje, legitimaciju i stabilizaciju nacionalnog sustava. Drugi pogrešan zaključak bio bi da su hrvatski nacionalni simboli 1990-ih, a koji su se u originalnom ili nešto izmijenjenom obliku održali do danas, oko 20 godina poslije, stvarani isključivo u rukama elita. Naime, od „običnih“ članova koji sačinjavaju određeni nacionalni (i bilo koji drugi socijalni) sustav, na koje su simboli konačno i usmjereni, od kojih se očekuje identifikacija i upotreba tih simbola, ovisi legitimacija samog sustava. Predstavit će se dio rezultata iz istraživanja koji se odnose na jedan od najistaknutijih hrvatskih službenih državotvornih simbola – državnu zastavu – iz „mikro-perspektive“ hrvatskih građana kako bismo pokazali koja mu značenja pripisuju, kakvu važnost za njih ima ovaj simbol i koliko su mu predani u privatnom i javnom prostoru.

hrvatska državna zastava; značenja; mikro-sociološka perspektiva; nacionlani simboli

nije evidentirano