hrvatski

Mediji i javni interes – kako opstati izvan tržišnih okvira

Hrvatska radiotelevizija (HRT) bila je i ostala jedini medij u Hrvatskoj definiran kao javni medijski servis s osiguranim stabilnim izvorom financiranja (pristojbom). Međutim, iako u hrvatskom društvu građani podupiru ideju o financijskoj potpori medija koji bi trebao biti platforma za proizvodnju sadržaja u interesu javnosti, kontinuirano i kritiziraju program HTV-a te neuspješno upravljanje HRT-om. S druge strane, u Hrvatskoj postoji veći broj kvalitetnih nezavisnih i neprofitnih medija koji objavljuju sadržaj od javnog interesa (kritičke političke analize, sadržaj o kulturi, umjetnosti, znanosti, obrazovanju, itd.). I za njih bi trebalo biti mjesta u definiciji javnog medijskog servisa koja uključuje financiranje iz javnog fonda. Međutim, za razliku od HRT-a koji se financira izravno pristojbom, u ovom slučaju između medija s jedne strane te javnog fonda i građana s druge strane, prepriječili su se donositelji odluka u funkciji „izbornika“ (engl. gatekeepers) koji umjesto građana odlučuju o javnom interesu. U ovom članku autorica sažima svoja desetgodišnja istraživanja i teorijska promišljanja o javnom medijskom servisu te argumentira zašto se njegova definicija treba redefinirati i zašto se više ne smije ekskluzivno odnositi samo na javne radio- televizijske servise. Autorica propituje moguće modele financiranja medija od javnog interesa, te otvara niz pitanja koja se odnose na kriterije definiranja djelovanja medija u interesu javnosti. Cijeli problem smješten je unutar hrvatske medijske politike i još uvijek nepostojeće nacionalne medijske strategije.

mediji i javni interes, javni medijski servis, HRT, neprofitni mediji, hrvatska medijska politika, medijska strategija u Hrvatskoj

http://odsek.medijskestudije.org/wp- content/uploads/2014/02/Dig_med_tehno-kraj- PRINT.pdf