hrvatski

Hrvati u procesima mletačke inkvizicije (prvi dio)

U uvodu je ukazano na osnivanje mletačke inkvizicije u XIII. st., njeno unutarnje ustrojstvo, utjecaj državne vlasti te odnose sa Svetom stolicom. U XVI. st. mletačka inkvizicija obnavlja djelovanje (1547. god.), a sačinjavaju je papinski nuncij, inkvizitor (franjevac ili dominikanac), mletački patrijarh ili njegov vikar te tri mletačka plemića (Tre Savi sopra eresia), koji su izravni predstavnici mletačke državne vlasti. Ukazano je na različitost djelovanja i ovlasti inkvizicije u Mlecima u odnosu na španjolsku inkviziciju, vrste optužbi i procesa koji su se vodili od sredine XVI. do kraja XVIII. st. te kazne primjenjivane nad optuženima. U poglavlju o historiografiji koja se odnosi na procese mletačke inkvizicije protiv Hrvata, ukazano je na rezultate hrvatskih i talijanskih povjesničara. Kao glavna zamjerka većini autora ističe se nekritičko promatranje procesa te njihovo svrstavanje (bez obzira na vrstu krivovjerja) u procese protiv protestanata. Za hrvatske krajeve najviše je pažnje posvećeno Istri i tamošnjim vodećim sljedbenicima Lutherova nauka, dok su procesi protiv osoba iz drugih dijelova istočnoja¬dranske obale i unutrašnjosti ostali potpuno zanemareni. Ukratko je opisan sadržaj arhivskog fonda "Santo Ufficio" u Državnom arhivu u Veneciji te ukazano na procese protiv osoba iz hrvatskih zemalja. Kronološkim je redom i prema vrstama optužbi donesen popis optuženika s hrvatskih prostora, protiv kojih je od 1548. do 1744. vođen postupak pred mletačkim Svetim Uredom. U nastavku rada obrađuje se 16 procesa inkvizicije protiv Hrvata zbog prijelaza na islam. Dokumenti najvećim dijelom pripadaju prvoj polovi¬ci XVII. stoljeća. Većina (11) ispitanika su muškarci, a s obzirom na mjesto podrijetla ponajviše dolaze iz krajeva koji su se tada nalazili pod turskom vlašću. Raspon starosti ispitanika je od 12 do 66 godina, ali prevladavaju osobe u zreloj životnoj dobi. Na osnovu njihova iskaza prilikom istrage u mletačkom Svetom Uredu, analizira se povijest njihova dospjeća u tursko zarobljeništvo, motivi i nužnosti prihvaćanja islama, položaj i život u turskom okruženju te način izbavljenja i dospjeća pred sud inkvizicije. Donose se regeste svih 16 procesa, a u prilogu u cjelosti objavljuju prijepisi nekih primjera. Treća cjelina obuhvaća četiri procesa protiv osoba optuženih za dvostruko krivovjerje: grčku shismu i prijelaz na islam. Kao i u primjeru prethodne cjeline, objavljuju se regeste navedenih procesa te u prilogu prijepis jednoga od primjera.

Mletačka inkvizicija; hrvatska povijest; rani novi vijek; Venecija; Državni arhiv u Veneciji; crkvena povijest

nije evidentirano