Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Dezinfekcija kao biosigurnosna mjera u sanaciji stočarskih objekata (CROSBI ID 609776)

Prilog sa skupa u zborniku | stručni rad | međunarodna recenzija

Vučemilo, Marija ; Matković, Kristina ; Pavičić, Željko ; Ostović, Mario ; Benić, Marijan Dezinfekcija kao biosigurnosna mjera u sanaciji stočarskih objekata // Zbornik radova / Korunić, Javorka (ur.). Zagreb: Korunić, 2014. str. 199-209

Podaci o odgovornosti

Vučemilo, Marija ; Matković, Kristina ; Pavičić, Željko ; Ostović, Mario ; Benić, Marijan

hrvatski

Dezinfekcija kao biosigurnosna mjera u sanaciji stočarskih objekata

U cilju sprječavanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti u mnoštvenoj stočarskoj proizvodnji, naročito ekonomski značajnih, dezinfekcija je jedna od najvažnijih biosigurnosnih mjera. U ovom preglednom radu opisane su specifičnosti završne dezinfekcije u nastambama za farmske životinje, kao i dezinfekcije tla, gnoja i prijevoznih sredstava, uz prikaz vremena preživljavanja pojedinih patogenih uzročnika. Završna dezinfekcija provodi se nakon što je bolest prestala ili nakon uklanjanja bolesnih životinja iz staje. Pritom izbor dezinficijensa ovisi o vrsti i karakteru zaraze te materijalu od kojeg su izrađene nastambe i oprema. Za dezinfekciju tla koriste se različita sredstva i postupci, od prirodnih čimbenika, isušivanja i sunčeve svjetlosti, do dezinfekcijskih proizvoda. Dezinfekcijom se mora zahvatiti 15 do 20 cm tla u dubinu, vodeći računa o vrsti tla i uzročnika. Kruti gnoj može se učiniti neškodljivim spaljivanjem i zakopavanjem, dezinfekcijom kemijskim sredstvima te biotermičkom dezinfekcijom. Kod dezinfekcije krutog gnoja kemijskim sredstvima primjena je ograničena zbog mnogo organskih tvari u gnoju. Uspjeh je, donekle, bolji uz velike količine dezinficijensa i miješanje gnoja. Uz temperaturu gomile i razvoj organskih kiselina, za biotermičku dezinfekciju krutog gnoja posebice je značajan antagonizam između mikroorganizama. Tekući gnoj, zbog velikih količina i nemogućnosti biotermičkih procesa, predstavlja naročiti higijenski rizik. S obzirom na velike količine tekućeg gnoja, potrebne su i velike količine dezinficijensa, što je i ekološki i ekonomski upitno. Poseban su problem rezidue, koje ograničavaju odabir dezinficijensa glede daljne dispozicije gnoja i njegova utjecaja na okoliš. U stočarskoj proizvodnji neophodna je i dezinfekcija prijevoznih sredstava i pratećih struktura. Obvezno se provodi nakon istovara pošiljke životinja, proizvoda i nusproizvoda životinjskog podrijetla, a može biti obična i pojačana. Zaključno, suvremeno stočarstvo neodrživo je bez primjene dezinfekcije ; provedene u odgovarajuće vrijeme i na mjestu, s odobrenim svrsishodnim dezinficijensima, u preporučenoj koncentraciji i na ekološki prihvatljiv način.

dezinfekcija; biosigurnost; stočarski objekti

nije evidentirano

engleski

Disinfection as a biosafety measure in rehabilitation of livestock premises

nije evidentirano

disinfection; biosafety; livestock premises

nije evidentirano

Podaci o prilogu

199-209.

2014.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik radova

Korunić, Javorka

Zagreb: Korunić

978-953-7247-24-9

Podaci o skupu

26. znanstveno-stručno-edukativni seminar DDD i ZUPP 2014

predavanje

25.03.2014-28.03.2014

Split, Hrvatska

Povezanost rada

Veterinarska medicina