hrvatski

Halofilna flora i vegetacija Hrvatske

U Hrvatskoj je dosad poznato 15 asocijacija halofilne vegetacije. Najveći dio, 14 asocijacija, pripada u halofilnu vegetaciju priobalnog područja, a samo jedna asocijacija spada u halofilne pašnjake kontinentalnog dijela Hrvatske. Većina halofilnih zajednica je ugrožena. Uzroci ugroženosti su mnogobrojni. Halofilna vegetacija duž hrvatskog dijela jadranske obale je najvećim dijelom ugrožena razvojem turizma i intenzivnom izgradnjom naselja uz more. Često se obale pretvaraju u ''uređene'' turističke plaže i marine. Time dolazi do nestanka staništa ili pak do njihove fragmentacije. Čest je slučaj da se muljevite obale zatrpavaju smećem, a tome treba dodati da se vrlo često uz obalu može vidjeti i mnoštvo smeća koje izbace morski valovi. Pješćane plaže su potencijalno ugrožene eksploatacijom pijeska za građevinske svrhe. Jedan dio halofilne vegetacije zahtjeva ekstenzivnu ispašu i košnju. Prestankom tih utjecaja gube se i određeni tipovi vegetacije. Potencijalna opasnost za halofilnu vegetaciju je i zagađenje mora (izlijevanjem nafte iz tankera ili drugih štetnih tvari). Takav oblik zagađenja bi naročito bio opasan za zajednice čiji je areal malen kao što je Crithmo-Limonietum vestiti. Najugroženiji tipovi halofilne vegetacije duž hrvatskog dijela jadranske obale su zajednice pješćanih obala čija su staništa u Hrvatskoj vrlo rijetka, zatim halofilni ekstenzivni pašnjaci i košanice, halofilne zajednice muljevitih i šljunkovitih obala, te zajednice kamenitih obala čiji je areal malen. Jedina zajednica koja je široko rasprostranjena i zasad nije grožena je Plantagini-Limonietum cancellati. Međutim u njenom flornom sastavu na nekim lokalitetima su zabilježene rijetke biljne vrste kao Convolvulus lineatus i Anthemis tomentosa. Stoga bi trebalo zaštiti te pojedinačne lokalitete. U kontinentalnom području istočne Slavonije je utvrđena asocijacija halofilnih pašnjaka koja je izuzetno rijetka i ugrožena, ne samo u Hrvatskoj već i u Europi. Vjerojatno je u prošlosti bilo više sličnih staništa na području Slavonije. No, takva su staništa nestala regulacijom vodotoka, pretvaranjem ekstenzivnih pašnjaka u druge tipove staništa (obradive oranice, naselja i dr.). Zajednice je specifična po tome što je za njezino održanje nužna ekstenzivna ispaša i poplave tijekom zime i proljeća. Jedan dio vaskularne flore koje dolazi u halofilnoj vegetaciji pripada halofitima tj. biljkama koje podnose povećane koncentracije natrij-klorida u tlu. Za područje Hrvatske su navedene 83 vrste halofita. Među halofitima se nalaze 32 svojte sa popisa Crvene knjige vaskularne flore Republike Hrvatske. Važno je istaknuti da za većinu halofilnih zajednica postoji vrlo malo podataka, a većina njih je starijeg datuma. Dosadašnja istraživanja uglavnom nisu provođena sistematski, tako da postoje velike praznine u arealima pojedinih tipova halofilne vegetacije. Vrlo se malo zna o ekologiji mnogih halofilnih zajednica, a još manje o ekologiji pojedinih halofitskih vrsta. Tome treba pridodati da je još uvijek nejasan sintaksonomski položaj pojedinih asocijacija unutar hijerarhijskog sistema klasifikacije na sveze, redove i razrede.

halofilna flora; halofilna vegetacija

nije evidentirano