hrvatski

Kako rad u Hrvatskoj učiniti isplativim?

Visoki javni rashodi u mnogim razvijenim i zemljama u tranziciji u znatnoj su mjeri nastali zbog velikog obujma socijalnih transfera koji, među ostalim, obuhvaćaju razmjerno izdašna prava za vrijeme nezaposlenosti i siromaštva. Analitičari i političari često ističu da je pretjerana pomoć osobama u lošem materijalnom položaju koju provode suvremene socijalne države – uz rigidnost radnog zakonodavstva i preveliku regulaciju tržišta rada – najvažniji uzrok sporog gospodarskog razvoja i visoke razine nezaposlenosti. Sustavi poreza i naknada u socijalnoj skrbi i za vrijeme nezaposlenosti negativno utječu na ponašanje i zaposlenih osoba i tvrtki. Sa stanovišta korisnika prava u socijalnoj skrbi i primatelja novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, socijalni transferi u novcu mogu stvoriti negativne poticaje za rad: ako se prekine ostvarivanje pojedinih novčanih prava kada se osobe ponovno zaposle, to može uvjetovati demotiviranje za zapošljavanje i dulji rad. Svrha istraživanja je razmotriti ponudu rada prije svega kroz dva najvažnija pitanja. Prvo, pružiti pregled nekih ključnih novijih reformskih aktivnosti u nacionalnim sustavima socijalne zaštite i programa tržišta rada usmjerenih na uključivanje u svijet rada skupina koje uglavnom ostvaruju manje dohotke, pa stoga i nisu previše zainteresirane za zapošljavanje i aktivno traženje posla. Programi isplativosti rada u najvećoj su mjeri usmjereni na pospješivanje financijskih poticaja koji se ostvaruju iz rada u odnosu na materijalna prava iz sustava socijalne skrbi i zapošljavanja. Drugo, područje zanimanja je izgradnja odrednica i uklanjanje zapreka koje susreću slabije plaćene osobe – posebice žene – kada trebaju uskladiti svoje kućne obveze i rad izvan kuće. U projektu se odgovarajuća pozornost posvećuje razvoju modela potrebnog za izračun glavnog pokazatelja „isplativosti rada“ za Hrvatsku.

isplativost rada ; Hrvatska ; socijalni transferi ; tržište rada

nije evidentirano