hrvatski

UČINKOVITOST GNOJIDBE FOSFOROM I KALIJEM PIK VINKOVCI, VINKOVCI, 2012/13.

Dušik je najviše istraživani makroelement u zadnja dva desetljeća, nažalost pri tome su druga dva makroelementa, fosfor i kalij, ostala u drugom planu. Malobrojni poljski pokusi na temu gnojidbe fosforom i kalijem u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske provedeni su u drugim proizvodnim uvjetima. Današnja primjena fosfornih i kalijevih gnojiva provodi se na temelju nekadašnjih iskustava. Današnje gospodarenje tlima zahtjeva novi pristup u istraživanju učinkovitosti gnojidbe fosforom i kalijem, posebno s obzirom na rast cijena gnojiva. Upravo radi pitanja koliko intenzivna gnojidba fosforom i kalijem utječe na prinos kukuruza na tlima s današnjim sadržajem tih hranjiva postavljen je stacionarni pokus na pokusnom polju (tabla S-T1, Arkod ID: 1404818) pokraj Vinkovaca s ukupno 10 gnojidbenih varijanata. Pokusne varijante u različitim kombinacijama sadržavale su pet razina fosforne gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg P2O5 /ha) te pet razina kalijeve gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg K2O /ha). Predjestveno na svi pokusnim varijantama aplicirano je 180 kg N/ ha. Tip tla na pokusnoj površini je djelomice amfiglej mineralni i hipoglej mineralni, djelomično hidromeliorirani (65:35). U uzorcima tla određene su njegove kemijske i fizikalne značajke, a uzorkovanje je provedeno u dva navrata (jesen 2012. i jesen 2013.). Nakon berbe kukuruza (listopad 2013.) određen je i prinos test kulture, te je u uzorcima zrna i stabljike određen i sadržaj hraniva (dušika, fosfora i kalija). Početno stanje tla ukazalo je na veliku heterogenost istraživanog područja, kako u fizikalnim tako i u kemijskim značajkama tla. Tlo na pokusnom polju je prosječne volumne specifične težine od 1, 52 g/cm3, prava specifična težina je 2, 52 g/cm3. Raspon retencijskog kapaciteta tla za vodu varira od 14, 2 do 44, 2%, a poroznost od 27, 1 do 52, 9%. Tlo je u prosjeku lako glinovito. Reakcija tla ukazuje na slabo kiselo tlo (pH 5, 84). Prosječni sadržaj fosfora (P2O5) iznosi 23, 8 mg/100 g tla, a kalija (K2O) 30, 9 mg /100 tla. Sam prinos varirao je od 6, 5 do 7, 3 t zrna kukuruza na ha ovisno o varijanti gnojidbe. Najniži prinos odnosi se na kontrolu, a najviši na varijantu sa 150 kg P2O5 i 150 kg K2O. Sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 1, 26 do 1, 36%, sadržaj fosfora (P) od 2, 19 do 2, 95 g/kg, kalija (K) od 3, 51 do 4, 50 g/kg.

Gnojidba; fosfor; kalij; tlo; kukuruz

nije evidentirano