hrvatski

Poljoprivredna proizvodnja u dolini (delti) Neretve

Dolina Neretve (ili delta Neretve), ukupne površine 12.067 ha, predstavlja specifičan prirodno-geografski prostor usječen u krški vapnenačko-dolomitni okvir, unutar kojega je poljoprivreda, tijekom vremena, doživljavala različite promjene. Organizacija života ljudi, ciklusi poljoprivredne proizvodnje, ali i cjelokupan živi svijet bili su prilagođeni vodnom režimu prirodnog okruženja. Komparativne prednosti doline rijeke Neretve u odnosu na široko krško okruženje privlačile su okolno pučanstvo da učine zahvate privođenja dijela površina za poljodjelsku proizvodnju. Želja za osvajanjem nepristupačne močvarne i malarične doline potencirana je nizom ekoloških pogodnosti. plodna aluvijalna tla, izobilje vode i topline usmjerilo je domicilni puk da primjenom suvremenih zahvata za uređenje površina u strukturu poljoprivredne proizvodnje uvede kulture visoke tržne vrijednosti. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja dovela je do toga da dolina Neretve dobije epitet hrvatske Kalifornije. Od netaknute močvare bogate florom i faunom, preko tradicionalnog jendečenja, danas dolinom Neretve dominira polderski krajobraz. Svi zahvati na do tada djevičanskom području izmijenili su ekološku ravntoežu, te je borba između ljepote krajobraza i jedinstvenosti okruženja u europskim razmjerima i profita iz poljodjelske proizvodnje nerijetko prevagnula na stranu zarade. Poljoprivredna proizvodnja bila je pokretač ekonomskog razvoja doline. Planovi njezinog širenja bili su često nerealno veliki. Dio ih je ostvaren, a pri tome su ostala otvorena brojna pitanja o opravdanosti pojedinih zahvata. Budući da su u dolini Neretve ostale netaknute značajne površine, novi bi pristupi održivog razvoja trebali pomiriti očuvanje prirodnih staniša i profitabilnu poljoprivrednu proizvodnju.

Dolina Neretve; poljoprivredna proizvodnja

nije evidentirano