hrvatski

Orezana biomasa i koštice šljive kao visokovrijedni energent u Republici Hrvatskoj

Poljoprivredni ostaci u Europi predstavljaju značajni energetski potencijal za razvoj industrije biomase u mnogim zemljama, a pri tome značajan udio čine ostaci proizašli iz primarne proizvodnje, ali i dorade voćarskog sektora. Temeljem direktiva EU navedene ostatke je nužno ekološki prihvatljivo zbrinuti. Cilj ovoga rada bio je utvrditi negoriva (udio vlage, pepela, fiksiranog ugljika, hlapive tvari) i goriva svojstva (ugljik, vodik, dušik, sumpor, kisik) te ogrjevne vrijednosti (gornja, donja) kao i ukupni energetski potencijal Hrvatske ostataka proizašlih nakon rezidbe (orezani ostatci) i prerade šljive (koštice). Analizirano je i međusobno uspoređeno pet različitih sorti (Bistrica, Čačanska ljepotica, Čačanska rodna, President i Stanley), uzgajanih na području Republike Hrvatske. Usporedbom analiziranih podataka s CEN/TS 14961 (2005) normom za kruta biogoriva i relevantnih literaturnih navoda, oba istraživana tipa biomase su potvrđena kao energetski visokovrijedne sirovine, dok značajnija razlika između istraživanih sorata šljive nije uočena.

Biomasa; orezani ostatci; koštice; potencijal; „zelena“ energija

nije evidentirano