hrvatski

Rano otkrivanje i endokrini rizični čimbenici raka prostate

Rak prostate česta je bolest starijih muškaraca. Zbog strukturalnih promjena populacije njegova incidencija raste pa on postaje veliki svjetski socijalni problem. Karcinom prostate česta je bolest i u našoj populaciji muškaraca starijih od 50 godina. Stoga je cilj ovog rada bio istražiti učestalost raka prostate u općini Čepin i selu Josipovac, utvrditi vrijednost metode skrininga (PSA, DRE i omjera F/T PSA) u ranom otkrivanju raka prostate te istražiti kolike su vrijednosti i potencijalna uloga endokrinih rizičnih čimbenika (vitamin D i hormoni) u nastanku karcinoma prostate. U istraživanju je sudjelovalo 1000 muškaraca u dobi od 50 godina i starijih iz opčine Čepin i sela Josipovac u pokraj Osijeka. Isti su bili pozvani putom pisma i putom javnih glasila na odgovarjući način. U svih ispitanika izvađena je krv kako bi se odredila vrijednost prostata specifičnog antigena (PSA, a nakon toga učinjen im je digitorektalni pregled. Iz te populacije odabrani regrutirani su bolesnici s promjenom na prostati i oni koji su imali povišene vrijednosti PSA (više od 4 ng/ml). Potom je kod svih suspektnih bolesnika učinjena transperinealna histološka biopsija prostate s najmanje šest mjesta. Na taj način utvrđena histološka dijagnoza te su otkriveni bolesnici s rakom prostate. Kod bolesnika s dokazanim karcinomima prostate, kod onih s benignom hiperplazijom prostate i kod randomiziranog uzorka ispitanika kontrolne skupine odredili smo radioimunološkim metodama razine 25-hydroxy vitamina D i 1, 25 hydroxy vitamina D. U istim skupinama odredili smo RIA metodama razine sljedećih hormona: FSH, LH, prolactin, DHEAS, ukupni testosteron, DHT, estradiol i SHBG. Iz arhiva klinike za urologiju KB Osijek izvadili smo podatke o kliničkom stadiju za bolesnike s karcinomom prostate liječenih u razdoblju 1996-1997 godine. Dio rezultata grupiran je u razrede, a frekvencija su iskazane apsolutnim i relativnim vrijednostima. Srednja vrijednost izražena je arimetričkom sredinom, a raspršenje standardnom devijacijom. Razlike među grupama testirane su t-testom i hi kvadrat testom. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je učestalost karcinoma prostate među muškarcima preko 50 godina u općini Čepin 4.07%, a u selu Josipovac 5.23%. Prema nekoliko novijih istraživanja to je realna prevalencija te bolesti. I naši podaci, kao i nedavni izvještaj drugih autora, pokazuju da PSA detktira značajan broj tumora propuštenih prilikom DRE. Usprkos takvoj razlici nije dostatno određivanje samo PSA u programu skrinina jer je to metoda nedovoljno osjetljiva da bi se sama koristila. Zaključci irezultati ove studije dokazuju da je srednji F/T PSA indeks kod karcinoma prostate značajno niži nego kod BPH-PSA i može se korsititi za razlikovanje karcinoma od BPH, naročito za sumnjivo područje ukupnog PSA. Tijekom skrininga otkriveno je 80% bolesnika s karcinomom prostate u ranom stadiju, a samo 16.6% kod bolesnika koji su sami zatražili pomoć u urološkoj ambulanti. Analizirajući te dvije skupine bolesnika uočava se kolika je stvarna vrijednost i korisnost skrining programau u otkrivanju značajnog postotka bolesnika s bolesti koja je u izlječivom stadiju. Nadalje, u ovom istraživanju našli smo niže vrijednosti 25-OH vitamina Du grupama bolesnika s CaP-om i BPH-HD-om u odnosu na kontrolu, ali kako nismo našli niže vrijednosti aktivnog hormonalnog oblika vitamina D (1.25 (OH)2 D3) u istim skupinama, ne možemo tvrditi da je nedostatak vitamina D povisuje rizik za rak prostate. Naša studija potvrdila je rezultate više publikacija o razinama hormona u bolesnika s karcinomom prostate što podupire hipotezu da hormonski parametri imaju ako ne primarnu, onda svakako određenu ulogu u podrjetlu i rastu abnormalnosti prostate.

karcinom prostate; endokrini rizični čimbenici

nije evidentirano