Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utjecaj temperature na biljke (CROSBI ID 386180)

Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad

Gudić, Ana Utjecaj temperature na biljke / Dunkić, Valerija (mentor); Split, Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, . 2011

Podaci o odgovornosti

Gudić, Ana

Dunkić, Valerija

hrvatski

Utjecaj temperature na biljke

Glavni izvor topline na Zemlji je Sunce. Temperatura je samo indikator toplinskog stanja. Atmosfera se zagrijava toplinskom radijacijom kopna i mora, jer sunčevo zračenje prolazi kroz atmosferu a da je praktički ne zagrijava. Aktivna površina prima globalno zračenje i protuzračenje atmosfere, koje najvećim dijelom upija, te se zbog toga zagrijava. Kada je riječ o temperaturama može se govoriti o: -optimalnim -kardinalnim - kritičnim temperaturama. Optimalne su one pri kojima se vitalne funkcije biljaka odvijaju maksimalnom brzinom, gledano integralno u biljci. Kardinalne temperature, minimalne i maksimalne su pak one ispod ili iznad kojih prestaju životne funkcije, ali se eventualno mogu povratiti ako se uvjeti poboljšaju. Kritične temperature su one minimalne i maksimalne temperature ispod ili iznad kojih se javljaju nepopravljive štete u funkcijama ili na biljnim organima. Još treba dodati tzv. „biološki temperaturni minimum“ što predstavlja donju granicu života, ali samo kad prestaje aktivan rast, a stanica nije uginula. On je različit za pojedine kulture i da bi se mogao shvatiti treba najprije podijeliti kulture prema zahtjevima za temperaturama, i to: 1. Skupina termofilnih kultura čiji je aktivni život pomaknut u zonu viših temperatura, temperaturni prag im je u pravilu iznad 5 °C 2. Kriofilne kulture se dobro prilagođavaju i niskim temperaturama, ili čak za svoj rast i razvoj traže period niskih temperatura. Glede optimalnih, minimalnih i maksimalnih temperatura, u širokom prosjeku se računa na raspon od 0-45 °C. Između 25 i 30 °C je prosječan optimum za većinu fizioloških procesa, osobito za fotosintezu. Maksimum za primanje vode leži između 35 i 40 °C. Optimum disanja je između 36 i 40 °C. Pri 45 °C inaktivira se klorofil i prestaje fotosinteza. Na 50 °C prestaje disanje. Optimum za cvatnju i oplodnju je oko 25 °C a za sazrijevanje više od 25 °C. Pri djelovanju niskih temperatura disanje prestaje pri -10 °C, iako neke kulture podnose i od -38 do – 40 °C ( kruška i jabuka )

CAM ; C4 ; HSP

nije evidentirano

engleski

Temperature effect on plants

nije evidentirano

CAM ; C4 ; HSP

nije evidentirano

Podaci o izdanju

16

18.10.2011.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Biologija