hrvatski

Iseljavanje iz Dalmacije od 1921. do 1931. - primjer kotara Makarska

Iseljavanje predstavlja jedan od najznačajnijih demografskih i povijesnih čimbenika Dalmacije, koji je u velikoj mjeri oblikovao njenu današnju sliku. Masovniji odlazak lokalnog stanovništva, uglavnom u prekooceanske zemlje, može se pratiti već od šezdesetih godina 19. stoljeća, da bi ovaj proces prekinuo početak Prvog svjetskog rata. Nakon 1918., uslijed brojnih restrikcija od strane najvećih useljeničkih država, iseljavanje nikada nije više doseglo stope kao do 1914., no nije ni prestalo. Tako je tijekom dvadesetih godina došlo do snažnijeg iseljavanja u do tada manje atraktivne prekooceanske destinacije te u europske države, ali nakon 1929. i ono slabi uslijed jačanja posljedica velike gospodarske krize. Stoga se početak tridesetih godina može smatrati završetkom jednog ciklusa iseljavanja. Cilj izlaganja je na temelju neobjavljene arhivske građe i dostupne literature donijeti procjenu o snazi iseljavanja iz makarskog kotara tijekom ovog razdoblja. Pri tome će kotar Makarska imati ulogu svojevrsne studije slučaja za Dalmaciju u cjelini, jer će istraživanje biti provedeno na tri razine, koje karakteriziraju kako kotar, tako i regiju u cjelini, a to su: grad na obali, ruralno primorsko područje te Dalmatinska zagora. Posebna pozornost obratit će se na rodnu i dobnu strukturu iseljenika, jer su migracije po svojoj prirodi vrlo selektivne te u određenim uvjetima pretežno emigrira stanovništvo s određenim strukturnim obilježjima, što ima dugoročne posljedice na cjelokupni društveni razvoj.

iseljavanje; Dalmacija; Kraljevina Srba; Hrvata i Slovenaca

nije evidentirano