hrvatski

Slama žitarica kao alternativni izvor vlakanaca u izradi papira za novinski tisak

Pronalazak alternativnih izvora primarnih celuloznih vlakanaca od iznimne je važnosti s obzirom da su različite vrste četinjača i listača postale nedostatna osnovna sirovina u proizvodnji papira. Istraživanja u ovom radu su usmjerena na mogućnost dobivanja nedrvnih celuloznih vlakanaca iz slame najzastupljenijih ratarskih vrsta u Hrvatskoj, pšenice, ječma i pšenoraži, te njihovoj primjeni u izradi papira za novinski tisak. Papiri te kategorije danas se najvećim dijelom proizvode iz sekundarnih sirovina, iskorištenih tiskovina. Dodatkom primarnih celuloznih vlakanaca žitarica kao zamjenske sirovine primarnim drvnim vlakancima, pri proizvodnji papira za novinski tisak može se oplemeniti pulpa sekundarnih vlakanaca koja su tijekom postupaka oporabe kemijski zasićena i istrošena. U svjetskim razmjerima provedena su mnogobrojna istraživanja pronalaska alternativnih nedrvnih sirovina kao izvora celuloznih vlakanaca. Prvenstveno se proučava njihova primjena u izradi ambalaže i valovite ljepenke (vanjskog – liner sloja i unutarnjeg – fluting sloja). Rezultati analize kemijskog sastava slame pšenice, ječma i pšenoraži ukazuju na dostatnu količinu celuloze u slami ispitivanih žitarica, te malu količinu inkrusta, prvenstveno lignina, anorganskih i akcesornih tvari čime predstavljaju potencijalnu sirovinu za dobivanje celuloznih vlakanaca. Analizom elemenata, ICP-MS metodom, potvrđuje se kako je s kemijskog aspekta slama pšenoraži najpovoljnija za obradu jer sadrži najmanji udio metala kao željeza, cinka, aluminija, kroma, nikala, olova te polumetala bora i silicija. Celulozna su vlakanca iz slame žitarica izdvojena alkalnim postupkom obrade na dva načina pri definiranim uvjetima. Laboratorijski listovi novinskog papira načinjeni su iz tržišnog novinskog papira koji se u nekim hrvatskim tiskarama koristi za otiskivanje dnevnih novina veće naklade. Optimalni udio vlakanaca izdvojenih iz slame žitarica koji je dodavan u suspenziju tržišnog novinskog papira utvrđen je na temelju rezultata ispitivanja mehaničkih svojstava neotisnutih laboratorijskih listova te najkvalitetnije reprodukcije otisnutih laboratorijskih listova s bojama za novinski tisak. Kvaliteta reprodukcije je praćena ispitivanjem otpornosti prema otiranju. Znanstveni doprinos disertacije je prilog istraživanjima o mogućnosti korištenja celuloznih vlakanaca slame žitarica hrvatskog podneblja u proizvodnji novinskog papira.

slama žitarica; primarna i sekundarna celulozna vlakanca; papiri za novinski tisak; mehanička svojstva papira; kvaliteta reprodukcije

nije evidentirano