Starenje stanovništva pograničnih područja Republike Hrvatske (CROSBI ID 207121)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Nejašmić, Ivo ; Toskić, Aleksandar
hrvatski
Starenje stanovništva pograničnih područja Republike Hrvatske
U radu se razmatra stupanj ostarjelosti stanovništva pograničnih područja Hrvatske, te daje prostorna diferencijacija tog procesa do razine općine/upravnog grada (temeljeno na podacima popisa stanovništva 2011. godine). Korišten je poseban model bodovnog pokazatelja ostarjelosti. Tipizacija koja se temelji na bodovnoj vrijednosti ima sedam tipova (stupnjeva) ostarjelosti (od 1– na pragu starenja do 7 – krajnje duboka starost). Potvrđena je hipoteza prema kojoj je pogranično područje izloženo jačoj depopulaciji nego Hrvatska u cjelini. Stupanj ostarjelosti stanovništva pograničnih krajeva gotovo je izjednačen s onim za ukupnu populaciju. Dakle, nije potvrđena hipoteza prema kojoj je demografsko starenje izrazitije u pograničnoj nego u ukupnoj populaciji. Najvišim stupnjevima ostarjelosti stanovništva (tipovi 5, 6 i 7) zahvaćene su mnoge općine i upravni gradovi duž čitave kopnene državne granice. Znači da nije u potpunosti potvrđena hipoteza prema kojoj su najviši stupnjevi ostarjelosti pretežito u onim pograničnim krajevima koji su bili izloženi izravnim ratnim stradanjima 90-ih
starenje stanovništva; tipizacija stupnja ostarjelosti; prostorna diferencijacija; pogranična područja; Hrvatska
nije evidentirano
engleski
Population Ageing in the border regions of Republic of Croatia
U radu se razmatra stupanj ostarjelosti stanovništva pograničnih područja Hrvatske, te daje prostorna diferencijacija tog procesa do razine općine/upravnog grada (temeljeno na podacima popisa stanovništva 2011. godine). Korišten je poseban model bodovnog pokazatelja ostarjelosti. Tipizacija koja se temelji na bodovnoj vrijednosti ima sedam tipova (stupnjeva) ostarjelosti (od 1– na pragu starenja do 7 – krajnje duboka starost). Potvrđena je hipoteza prema kojoj je pogranično područje izloženo jačoj depopulaciji nego Hrvatska u cjelini. Stupanj ostarjelosti stanovništva pograničnih krajeva gotovo je izjednačen s onim za ukupnu populaciju. Dakle, nije potvrđena hipoteza prema kojoj je demografsko starenje izrazitije u pograničnoj nego u ukupnoj populaciji. Najvišim stupnjevima ostarjelosti stanovništva (tipovi 5, 6 i 7) zahvaćene su mnoge općine i upravni gradovi duž čitave kopnene državne granice. Znači da nije u potpunosti potvrđena hipoteza prema kojoj su najviši stupnjevi ostarjelosti pretežito u onim pograničnim krajevima koji su bili izloženi izravnim ratnim stradanjima 90-ih
population ageing; types of ageing level; spatial differentiation; border areas; Croatia
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano