hrvatski

Interaktivni učinak dobi i psihološkog kapitala na percipiranu zapošljivost

Zapošljivost se, kao iznimno aktualan konstrukt i često korišten pojam, može opisati i definirati na različite načine i na različitim razinama, pa tako i kao mogućnost ili vjerojatnost pronalaženja (drugog) posla unutar iste organizacije ili na otvorenom tržištu rada (Forrier i Sels, 2003). Uz karakteristike pojedinca i stanje na tržištu rada, sama percepcija vlastite zapošljivosti utječe na ponašanje, očekivanja i ishode. Prethodna istraživanja ukazuju na to da je dob negativno povezana s percepcijom zapošljivosti (Neilsen, 1999 ; prema Rothwell i Arnold, 2007), ali je istovremeno prisutan i problem nezaposlenosti mladih i njezinog utjecaja na općenitu percepciju zapošljivosti mlađih osoba. Psihološki kapital, kao osobni resurs koji obuhvaća samoefikasnost, optimizam i otpornost, može doprinijeti osnaživanju radnih ljudi te poboljšanju njihovog položaja na tržištu rada i psihičke dobrobiti. U središtu ovog istraživanja nalazi se moderatorski utjecaj dobi na povezanost između psihološkog kapitala i percipirane zapošljivosti. Mjere psihološkog kapitala (konstruirana za potrebe ovog istraživanja) i percipirane zapošljivosti (Rothwell i Arnold, 2007) primijenjene su na prigodnom uzorku sudionika zaposlenih u Republici Hrvatskoj, mlađih od 45 godina i visoke stručne spreme. Rezultati pokazuju kako je psihološki kapital pozitivno povezan s percipiranom internalnom i eksternalnom zapošljivosti te da dob moderira tu povezanost. Pri tome je kod mlađih zaposlenika povezanost kapitala i zapošljivosti značajno viša u odnosu na starije zaposlenike. Vrijednost ovog nalaza leži u isticanju važnosti usmjeravanja na povećanje razine psihološkog kapitala kod mlađih pojedinaca, kako bi ih se potaknulo da osvijeste i unapređuju svoje snage, lakše se nose s izazovima i preprekama te imaju pozitivan pogled na budućnost, s ciljem boljeg i produktivnijeg funkcioniranja u društvu.

dob ; psihološki kapital ; zapošljivost

nije evidentirano