hrvatski

UTJECAJ FILTRIRANOG FEEDBACKA NA REZONANCIJU GLASA KOD PJEVAČA

Akustičkom analizom glasova poznatih opernih pjevača može se ustvrditi da, bez obzira na razlike u razvijanju vokalne tehnike, pjevači čiji glasovi su subjektivno klasificirani kao „dobri“ imaju slične akustičke spektre koji se bitno razlikuju od akustičkih spektara pjevača koji su subjektivno klasificirani kao „loši“. Neka istraživanja su pokazala da je u frekvencijskom spektru školovanih pjevača, naročito muških, vidljiv jasan formant u području oko 3000 Hz (pojačanje intenziteta frekvencija između 2500 do 3500 Hz), dok je taj formant odsutan kod neškolovanih pjevača te se ne pojavljuje u govoru niti kod školovanih pjevača. Tijekom školovanja, učenici solo-pjevanja uz pomoć svojih profesora izvode vokalne vježbe kako bi naučili bolje kontrolirati svoj vokalni aparat. U tom procesu jedan od ključnih faktora je slušna povratna veza (feedback). Pošto sami sebe čujemo drugačije nego što nas drugi čuju, za pjevače je važna vještina prepoznavanja ispravne odnosno pogrešne rezonancije. Jedan od načina koji se već upotrebljava u ispravljanju nazalnosti je korištenje mikrofona, slušalica i zvučnog filtra. Pretpostavka ovog rada je da bi takav filtarski sustav pomogao i pjevačima u postizanju optimalne rezonancije glasa, bez obzira da li oni imaju već ustaljene pogrešne navike ili su tek na početku školovanja. Cilj rada je utvrditi utjecaj filtriranog feedbacka na rezonanciju glasa kod pjevača za vrijeme pjevanja. Ispitanici za ovo istraživanje bile su tri ispitanice, od kojih su dvije učenice solo-pjevanja. Ispitanice su ispitivane u akustičkoj komori. U prvom slučaju ispitanice su putem slušalica čule instrumentalnu pratnju pomiješanu sa svojim glasom bez filtriranja, a u drugom slučaju čule su svoj glas filtriran digitalnim pojasno-propusnim filtrom na području od 2, 5 do 3, 5 kHz, sa središnjom frekvencijom od 3 kHz. Učinjena je frekvencijska analiza odnosno prosječni dugotrajni spektar (LTAS). Statističkom analizom metodom diferencije uspoređene su intraindividualne razlike rezultata u dva slučaja te se može primjetiti da su primjenom filtriranog feedbacka prosječne razlike intenziteta za pjevački formant niže od prosječnih razlika intenziteta unutar područja osnovnog tona, međutim te razlike nisu statistički značajne. Veći uzorak omogućio bi generalizirano zaključivanje.

akustička analiza; feedback; pjevači; pjevački formant

nije evidentirano