hrvatski

Utjecaj prometne marginaliziranosti na svakodnevni život srednjoškolske populacije Grada Zagreba

Glavni je cilj istraživanja disertacije utvrditi utjecaj prometne marginaliziranosti na pristup osnovnim životnim aktivnostima srednjoškolaca Grada Zagreba. Osobe koje iz određenih razloga nemaju mogućnost upravljanja automobilom u znanstvenoj se literaturi vrlo često smatraju prometno marginaliziranim osobama. Samim time se i većina srednjoškolaca ubrajaju u prometno marginaliziranu skupinu društva. Istraživanje je izvršeno u tri segmenta života srednjoškolaca: školske aktivnosti, izvanškolske aktivnosti i večernji izlasci izvan kvarta. Temelj disertacije čine rezultati prikupljeni metodama anketnog istraživanja na 826 učenika srednjih škola Grada Zagreba i osam fokus grupa. U istraživanju su korištene i metode prostorne analize (primjenom alata GIS-a) te modeliranja. Na temelju podataka o načinu dolaska do određene aktivnosti i lokacije stanovanja učenika izrađen je model kojim je određen stupanj prometne marginaliziranosti za svakog učenika. Za svakog je učenika određen i stupanj prometne marginaliziranosti metodom vlastite procjene utjecaja prometnih problema. U disertaciji je izvršeno i određivanje prometne marginaliziranosti prostora i to na temelju frekvencije prometovanja javnog gradskog prometa i zone prostornog utjecaja stanica javnog gradskog prometa (buffer 400 m/800 m). Rezultati su pokazali kako je 16 od 17 gradskih četvrti Grada Zagreba prometno marginalizirano. Osim toga, rezultati ukazuju na jaču prometnu marginaliziranost djevojaka u odnosu na mladiće kao i na razlike u stupnju prometne marginaliziranosti u pojedinim segmentima života srednjoškolaca. Također, uočena je i statistički značajna povezanost između prometne marginaliziranosti i školskog uspjeha učenika, a rezultati ukazuju i na utjecaj prometne marginaliziranosti na njihovo provođenje slobodnog vremena. Jedan od zadataka disertacije bio je i istraživanje virtualne prometne marginaliziranosti, no nju nije bilo moguće odrediti metodologijom koja je korištena za određivanje klasične prometne marginaliziranosti. Ipak, ustanovljen je utjecaj računalne i mobilne tehnologije na svakodnevni život učenika. Razvijeni model i cjelokupno istraživanje doprinijet će spoznajama o utjecaju različitih čimbenika na odgojno-obrazovna postignuća i socijalne interakcije srednjoškolaca te pridonijeti poboljšanju socijalne politike i politike prema mladima.

prometna marginaliziranost; srednjoškolska populacija; Grad Zagreb; mobilnost; dostupnost

nije evidentirano