hrvatski

Navodnjavanje u području Donje Neretve

U sklopu sveukupnih melioracijskih radova na području Donje Neretve treba riješiti navodnjavanje obradivih površina u sušnom razdoblju. Ranija zamisao vodozahvata u Neretvi nešto uzvodnije o Metkovića i dovod vode do mjesta navodnjavanja je djelomično ostvarena. Osnovni razlog ovakvom pristupu je naglašeni prodor mora u korito rijeke (slani klin) upravo u sušnom razdoblju, koji prema skromno izmjerenim podacima doseže do Gabele. Iz istog razloga su izgrađene ustave na Maloj Neretvi. Međutim, zaslanjivanje područja se ne događa samo kroz površinske vodotoke, nego je najveći donos soli u obradivi površinski sloj obradivog tla iz dubokih podzemnih slojeva sluvija preko dotoka slane podzemne vode. Zato je potrebno navodnjavanje površinskog sloja tla svježom vodom kako bi se spriječilo isoljavanje. Sadašnje rješenje je proteklih desetljeća provjereno u praksi i pokazalo se pogonski vrlo skupo i neučinkovito. Količina vode 7m3/s se crpi na visinu do 10 m u sustav kanala i odvodi kroz vrlo dug transport do mjesta navodnjavanja uz velike gubitke vode iz kanala. Usput se voda u kanalima i zaslani. Daleko bolje rješenje je zasnovano na prirodnom dotoku vode iz uzvodnog dijela sliva Neretve uz razvođenje postojećom mrežom kanala i vodotoka. U tom slučaju treba spriječiti prodor mora u korito rijeke izgradnjom prikladnog objekta u blizini ušća. Time se dobije gotovo neograničena količina vode za navodnjavanje, a ne troši se pogonska energija. Rješenje pregrade mora omogućiti plovnost rijekom, što se postiže pokretnom konstrukcijom. Suvremeni materijali i dostignuća struke omogućuju racionalno rješenje.

melioracija ; navodnjavanje ; obrana od soli ; prodor mora u rijeku ; Neretva.

nije evidentirano