engleski

Experimental test of predictive validity for Reinforcement sensitivity theory based questionnaires

Teorija osjetljivosti na potkrepljenja (TOP) je neuropsihološka teorija ličnosti koja raspoznaje tri generalna emocionalno motivacijska sustava u mozgu ; Ponašajni sustav približavanja (eng. Behavioral Approach System ; BAS), Ponašajni sustav inhibicije (eng. Behavioral Inhibition System ; BIS) i Sustav Bijega, Borbe i Blokiranja (eng. Fight, Flight, Freezing ; FFFS). BAS čini sustav osjetljivosti na nagrade, dok BIS i FFFS predstavljaju sustav osjetljivosti na kazne. U literaturi se spominju istraživanja s različitim zaključcima o odnosu BAS, BIS i FFFS s pozitivnim (PA) i negativnim afektom (NA). To je rezultiralo formiranjem triju različitih hipoteze. Prema hipotezi objedinjenih podsustava (eng. joint subsystem hypothesis: JHS) očekuje se kako će BAS pozitivno korelirati s PA i negativno s NA, dok će BIS i FFFS pozitivno korelirati s NA i negativno s PA. Prema hipotezi odvojenih podsustava (eng. separable subsystem hypothesis ; SSH) BAS bi trebao korelirati samo s PA, a BIS i FFFS samo s NA. Konačno, prema velocity hypothesis (VH) moguće je očekivati pozitivni odnos NA i BAS-a. Cilj ovog istraživanja jest provjeriti da li se pojava različitih teorijskih hipoteza može pripisati razlikama u prediktivnoj valjanosti upitnika kojima se mjere dimenzije TOP. Iz toga proizlazi i problem istraživanja u kojem se želi utvrditi odnos dimenzija BAS, BIS i FFFS mjerenih različitim upitnicima s afektivnim ishodima u situacijama ispitne anksioznosti, kazne i nagrade. Metoda: Provedeno je istraživanje eksperimentalnog tipa u stvarnom akademskom okruženju. 96 studenata (92 ženskog i 4 muškog spola) su tijekom nastave Praktikuma eksperimentalne psihologije 2 na studiju psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku ispunjavali upitnik trenutnih emocionalnih stanja PANAS prije pisanja kolokvija (što je predstavljalo situaciju ispitne anksioznosti) i nakon dobivenog ocijenjenog kolokvija koje su predstavljali situaciju kazne ili nagrade ovisno o odnosu očekivane i dobivene ocjene. Od ukupno sedam mjerenja, agregirani su rezultati PA i NA u situacijama kazne, nagrade i ispitne anksioznosti. Nakon završenog mjerenja trenutnih emocionalnih stanja, ispitanici su ispunili tri različita upitnika TOP-a ; Upitnik Osjetljivosti na Potkrepljenja (UOP), Upitnik Osjetljivosti na Kazne i Osjetljivosti na Nagrade (UOKON), te BIS/BAS skale. Hipoteze afektivnih ishoda dimenzija TOP su se ispitivale hijerarhijskom moderatorskom multiplom regresijskom analizom i analizom traga, dok su se u predanalizi metodološki uvjeti istraživanja ispitali korelacijskom analizom i ANOVA-om. Rezultati predanalize ukazuju kako su zadovoljeni metodološki uvjeti za potvrdu SSH, dok rezultati testiranja hipoteza ukazuju kako se različitim upitnicima TOP može doći do različitih zaključaka o afektivnim ishodima dimenzija TOP. UOKON-om se potvrdila VH, UOP-om SSH, dok se BIS/BAS skale nisu pokazale prediktivnom za niti jednu hipotezu. Kako se očekivala potvrda SSH, zaključuje se kako jedino UOP ima teorijski ispravnu prediktivnu valjanost. Ovim istraživanjem se ukazuje na problematičnost teorije s obzirom na njen neriješen psihometrijski problem.

Reinforcement Sensitivity Theory; personality; affect; reward; punishment; anxiety

nije evidentirano