hrvatski

Perepcije studenata odgojiteljskih studija o odgojiteljskom pozivu u odnosu na razine obrazovanja

U posljednjih desetak godina stručna se edukacija odgojitelja propituje u odnosu na ishode, tj. dominira kompetencijski pristup istraživanjima odgojiteljske profesije. S druge strane, implementacija Bolonjskog procesa u prostor visokog obrazovanja pretpostavlja uvažavanje studentske perspektive o profesionalnim zadaćama i profesiji općenito. Iz toga proizlazi postojanje suprotstavljenih perspektiva – socijalnih (ono što od odgojiteljske profesije očekuje društvo) i individualnih (studentsko viđenje odgojiteljske profesije). S obzirom na to da se studenti odgojiteljskih studija mogu obrazovati na preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, odnosno omogućeno im je studiranje po modelu 3+2, te da su studijski programi podložni revizijama i promjenama, bitno je saznati nešto više ostudentskom viđenju profesije za koju se obrazuju. Kako bi se saznalo postoje lirazlike u studentskom viđenju odgojiteljskog poziva u odnosu na razine obrazovanja, konstruiran je anketni upitnik koji se sastojao od tri podljestvice – razumijevanje razvojno primjerene prakse (R), slika o djetetu i poimanje djetinjstva (D) te viđenje kompetencija i profesionalnih zadaća (K). U istraživanju su sudjelovali studenti završne godine preddiplomskog i diplomskog studija, tj. treće i pete godine predškolskoga odgoja (N=74). Mjerne karakteristike cjelokupnog anketnoga upitnika su sljedeće: Cronbach alpha .86, Spearman Brown koeficijent 0.91, split half .72 − .79. Rezultati ukazuju da postoje razlike u viđenju odgojiteljskog poziva između studenata treće i pete godine predškolskoga odgoja na svim trima podljestvicama. Dobivene je rezultate moguće upotrebljavati za daljnja propitivanja studentskih viđenja profesije, posebice metakompetentnosti te ih je moguće rabiti kao dio evaluacije učinkovitosti programa profesionalne izobrazbe odgojitelja.

studenti odgojiteljskih studija; odgojiteljski poziv; kompetencije

nije evidentirano