hrvatski

Hrvatsko Podunavlje u željeznom razdoblju-posljednje tisućljeće prije Krista

Na području hrvatskog Podunavlja u kasnom brončanom i starijem željeznom razdoblju razvijala se mlađa faza kulture polja sa žarama, poznata pod imenom daljska kulturna skupina. Nastala je početkom 10. stoljeća prije Krista kao posljedica migracija iz istočne Transdanubije prema jugu prodorom skupine Val. Ritus incineracije zajednička je karakteristika svih nekropola daljske kulturne skupine koje se uglavnom pružaju uz desnu obalu Dunava od Batine, preko Dalja, Vukovara, do Šarengrada. Njezinu materijalnu kulturu čini većim dijelom keramičko posuđe i to prvenstveno iz nekropola, dok je naseobinska uglavnom nepoznata. Na prijelazu u željezno razdoblje dogodile su se izvjesne promijene prouzrokovane trakokimerijskim prodorom s istoka. Utjecaj je uslijedio i iz istočnoalpskog halštatskog kulturnog kruga, te s područja bosutske kulturne skupine. Svakako jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta jest Sotin nedaleko od Vukovara. Trajno zadržavanje ljudskih populacija na tom prostoru omogućuje vrlo povoljan geomorfološki položaj. Među mnogobrojnom i raznovrsnom arheološkom građom iz Sotina posebno su vrijedne zoomorfne terakote, za sad jedinstvena željeznodobna pojava na području istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Ta skupina predmeta vjerojatno je služila u kultne svrhe. Uz ekvide brojni se i bovidi koji vjerojatno govore da je kult plodnosti igrao važnu ulogu u duhovnom životu halštatske populacije. Prodorom Kelta završilo je starije željezno razdoblje, te je iz temelja izmijenjema materijalna kultura na području hrvatskog Podunavlja. Za cjelovitije poznavanje strukture najstarijeg novčanog sustava važna je bogata numizmatička graua iz Sotina, jer su na tom lokalitetu pronađene i do sad nepoznate vrste keltskog novca.

Hrvatska; Podunavlje; arheologija; prapovijest; željezno razdoblje; Dalj; Sotin; Vukovar

nije evidentirano