hrvatski

Prostorna raspodjela poremećaja uhranjenosti stanovništva životne dobi od 65 i više godina u skrbi obiteljskog liječnika i njegova intervencija

SAŽETAK Cilj je istraživanja bio procijeniti prostornu razdiobu poremećaja uhranjenosti i KV rizika populacije u dobi ≥65 godina u skrbi obiteljskog liječnika te učinkovitost njegove intervencije. Uzorak ispitanika reprezentativan je za stariju populaciju u skrbi liječnika obiteljske medicine Republike Hrvatske. U prvoj fazi istraživanja (presječni krak) uključeno je 59 obiteljskih liječnika koji su zajedno s pripadajućim ispitanicima randomizirani u intervencijsku (n=29) i kontrolnu (n=30) skupinu. Liječnici su uključili i anketnim upitnikom ispitali ukupno 738 ispitanika životne dobi ≥65 godina (stopa odgovora 74%) uz dodatna antropometrijska mjerenja i laboratorijske analize uzoraka krvi. Bilo je 371 (50%) ispitanika u intervencijskoj i 367 (50%) u kontrolnoj skupini. U drugoj fazi istraživanja (intervencijski krak) od početnog je uzorka preostalo 53 (90%) liječnika, od kojih je 27 (93%) bilo u intervencijskoj, a 26 (87%) u kontrolnoj skupini. Od početnog broja ispitanika u istraživanju ih je ostalo 654 (98%), od čega 353 (95%) iz intervencijske i 302 (82%) iz kontrolne skupine. Svi su ispitani identičnim upitnikom, podvrgnuti istim antropometrijskim mjerenjima i laboratorijskim analizama. Prema stanju uhranjenosti prevladavali su preuhranjeni i pretili bez značajne razlike po regiji (priobalje/kontinent), ali uz više preuhranjenih u gradovima, a pretilih i pothranjenih na selu. U kategoriju osoba bez manifestne KV bolesti ili dijabetesa pripadalo je 213 (29%) ispitanika, dakle primarne prevencije, dok je ostalih 465 (63%) bilo u kategoriji sekundarne KV prevencije. U intervencijskom kraku bilo je ukupno 654 ispitanika, od toga 153 (23%) primarne i 501 (68%) sekundarne KV prevencije. Ciljne vrijednosti arterijskog tlaka u primarnoj prevenciji, u osoba bez KV bolesti ili dijabetesa, postignute su u 51% ispitanika, a lipidemije u 18%. U sekundarnoj KV prevenciji, u osoba s manifestnom aterosklerotskom bolesti ili dijabetesom u dobi ≥65 godina, ciljna vrijednost arterijskog tlaka <130/80 mm Hg nađena je u 41%, a koncentracije ukupnog <4, 5 mmol/l, odnosno LDL-kolesterola <2, 5 mmol/l u 12, 2% ispitanika te dobi. Programiranom i sustavnom intervencijom obiteljskog liječnika usmjerenom na starije osobe s poremećajima uhranjenosti i čimbenicima KV rizika značajni su rezultati postignuti u regulaciji arterijskog tlaka, korekciji pothranjenosti, WC-a, WHR-a, smanjenju koncentracije ukupnog kolesterola, trigliceridemije i uricemije. Postignuto je i povećanje koncentracije HDL-kolesterola i tjelesne aktivnosti u intervencijskoj skupini. Sustavna intervencija u obiteljskoj medicini usmjerena ka starijoj populaciji s poremećajima uhranjenosti i/ili čimbenicima KV rizika je opravdana, učinkovita i ima smisla pa bi je valjalo uključiti u svakodnevnu praksu obiteljskog liječnika.

stanje uhranjenosti; stariji; intervencija obiteljskog liječnika

nije evidentirano