hrvatski

Utjecaj cestovnog prometa na tlo u zaštićenim područjima Republike Hrvatske

Promet je danas jedan od najbrže rastućih gospodarskih sektora, a proširenje cestovnih mreža predstavlja sve veću opasnost za okoliš. Najugroženije su biljne i životinjske vrste uz same prometnice koje daleko najviše osjete posljedice prometa. Unatoč tome što Republika Hrvatska ima brojna zaštićena područja, posljedice izgradnje prometnica i odvijanja prometa vidljive su i na tim područjima. Zastupljenost prometnica u ovom diplomskom radu promatrala se je samo u nacionalnim parkovima i parkovima prirode budući da ova područja zauzimaju najveće površine od ukupne površine zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj. Prema dostupnim podacima iz 2007. godine, površina prometnica unutar nacionalnih parkova i parkova prirode iznosila je 302, 24 ha, a obuhvaćala je površine autocesta, poluautocesta i državnih cesta. Prometnice koje prolaze zaštićenim područjima izravno ugrožavaju životinjski svijet budući da se njihova prirodna staništa nalaze upravo uz prometnice ali jednako tako ugrožen je i biljni svijet. Biljni svijet naročito je ugrožen zbog posljedica koje nastaju zimskim održavanjem cesta kada se primjenjuje natrijeva sol za posipanje cesta kako bi se pospješilo otapanje snijega i leda. Procjenjuje se da se u Republici Hrvatskoj za potrebe zimskog održavanja cesta godišnje troši oko 100 000 tona soli. Očigledno je da je natrijeva sol kao sredstvo za otapanje vrlo učinkovita ali za tlo, biljni i životinjski svijet predstavlja vrlo agresivno sredstvo. Djelovanje soli postaje štetno kada se snijeg otopi, a sol zajedno sa vodom dospijeva u tlo. Posljedica toga je sabijanje strukture tla čime tlo zadržava manje vlage i hranjivih tvari. Promet je samo jedan od pritisaka koji negativno utječu na tlo. Poljoprivreda i stanovništvo u izravnoj su vezi sa prometom i također mogu imati negativan utjecaj na tlo. Temeljem analize baze podataka o pokrovu zemljišta dobiveno je da unutar zaštićenih područja udio poljoprivrednog zemljišta iznosi 15, 73% odnosno 87 065 ha i ti podaci odnose se na 2000. Godinu. Čovjek da bi zadovoljio svoje osobne, gospodarske i socijalne potrebe koristi se prostorom i raspoloživim resursima. Sve prometnice i postojeća infrastruktura izgrađena je na tlu koji je izvor svih tih resursa koje čovjek koristi. Stoga se može reći da tlo ima ključnu ulogu u oblikovanju krajobraza jer ono određuje moguće načine korištenja prostora.

zaštićena područja; promet; zimsko održavanje cesta; uloge tla; poljoprivreda i stanovništvo

nije evidentirano