hrvatski

Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća

Nedavne obljetnice Miroslava Krleže (120 godina rođenja i 30 godina smrti) pokrenule su pravu lavinu polemika oko njegova lika i djela koji u hrvatskoj kulturnoj sredini ponovno zadobiva mitske proporcije. Upravo zato autorica predlaže nazive za dvije sukobljene strane inspirirane ratom oko ikona: krležoduli, oni koji smatraju da je Krleža najveći pisac na svijetu a da je bio zabranjen od 1990. i da mu Hrvatska država ne daje dovoljno počasti i krležoklasti koji smatraju da je Krleža ne samo loš pisac nego i najveća nepogoda hrvatske književnosti koju je uništavao svojom ideološkom čistom i prešućivanjem komunističkih grijeha jer je uživao u poziciji službeno najvažnijeg književnika i intelektualca te da je krajnje vrijeme da se s te pozicije skine što hrvatska država nije uradila. Ukazuje na demagogije i istine obaju strana (Npr krležoklasti nisu u pravu kad tvrde da Krleža nije pisac a krležoduli nisu u pravu kad tvrde da ga je hrvatska država zabranila!) te zaključuje da je sukob ideološki jer pravi krležofili, dakle oni koji doista vole tog pisca iz njegova vlastita djela, nikog ne zanimaju ako nisu iz „pravog“ političkog tabora. Tekst donosi i popis igranja Miroslava Krleže od 1991-2013. dokazujući da je teza krležodula da se Krleža ne igra nakon 1990. netočna. Igran je u istom prosjeku kao i prije (2, 8 predstava godišnje) a sveukupno u tih dvadeset godina igrali smo 63 predstave, na svim estetskim, organizacionim razinama, obilježavajući sve obljetnice. To hrvatsko kazalište nije napravilo niti za jednog drugog pisca pa je očito da taj pisac nikako nije zanemaren. problem je da su zanemareni drugi hrvatski pisci.

Miroslav Krleža; krležoduli; krležoklasi; krležofili; hrvatska drama; politička drama

nije evidentirano