hrvatski

Gospodarenje krutim komunalnim otpadom

Svakodnevnim aktivnostima i proizvodnjom čovjek stvara otpad koji je izvor onečišćenja i može nanijeti štetu živim bićima, okolišu i prirodi na duži vremenski rok. Glavni čimbenici nastajanja i kvalitativni sastav otpada ovise o ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj razvijenosti države, stoga se upravljanje otpadom uvelike razlikuje između kultura i država i razvija se tijekom vremena. Uspješnoupravljanje otpadom zahtijeva cjeloviti pristup i razumijevanje komponenti: nastajanje otpada, skladištenje, skupljanje, transport i zbrinjavanje otpada što podrazumijeva oporabu, recikliranje te odlaganje. Otpad sadrži znatan gospodarski potencijal u obliku korisnih materijala i energije. Stoga suvremeni sustavi gospodarenja otpadom obuhvaćaju različite tehnološke postupke obrade i iskorištavanja otpada, a u cilju smanjivanja količina otpada koje se moraju odložiti i/ili u cilju uklanjanja ili barem smanjivanja štetnog utjecaja otpada na okoliš. Odlaganje je najjednostavniji postupak zbrinjavanja otpada, ali istovremeno prema ekotoksikološkim vrednovanjima najnepovoljniji za okoliš. Stoga je neophodno razviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom koji podrazumijeva razdvajanje komunalnog otpada, recikliranje materijala, zbrinjavanje opasnih tvari na siguran način te uređenje odlagališta. Pojam uređena odlagališta podrazumijeva izgradnju složenih tehnoloških sustava za odlaganje otpada koji omogućuje stalni nadzor i kontrolu rada sustava. Tako, uređeni odlagališni sustavi omogućuju dobivanje i iskorištavanje plina, smanjenje emisije stakleničkih plinova te kontrolu i pročišćavanje procjednih voda iz tijela odlagališta. Iz primjera gospodarenja otpadom u Europskoj Uniji i pregleda gospodarenja komunalnim otpadom u Republici Hrvatskoj vidljivo je da postoje ogromne razlike u gospodarenju otpadom.

otpad; komunalni kruti otpad; cjeloviti sustav gospodarenja otpadom; odlagališta otpada; odlagališni plin; procjedne vode

nije evidentirano