hrvatski

Vibracijska dinamika i struktura molekule 1, 2 propandiola

Spektroskopija se u najširem smislu riječi bavi istraživanjima energetskih nivoa u atomima, molekulama, kristalima i sl. Molekule, za razliku od atoma uz elektronske energetske nivoe posjeduju dodatne stupnjeve slobode, a to su molekulske vibracije i rotacije. Molekula može rotirati u prostoru i u skladu s kvantnom mehanikom energetski nivoi su diskretni i ovise o tzv. rotacijskom kvantnom broju J. Atomi unutar molekule su povezani kemijskim vezama koje nisu krute već se mogu smatrati oprugama koje omogućavaju da atomi izvode oscilacije oko ravnotežnog položaja. Molekulske vibracije su opisane vibracijskim kvantnim brojem . Molekula može apsorbirati upadno elektromagnetsko zračenje i prijeći u pobuđeno vibracijsko ili rotacijsko stanje. Spektroskopska istraživanja prijelaza među raznim rotacijskim ili vibracijskim nivoima pokrivaju vrlo široko spektralno područje od vidljivog do dalekog infracrvenog i mikrovalnog područja frekvencija, tj. valne duljine elektromagnetskog zračenja od 400 nm do nekoliko centimetara. Zbog širine spektralnog područja eksperimentalne su tehnike u vibracijskoj i rotacijskoj spektroskopiji vrlo različite po svojoj prirodi. Osnovni zadatak spektroskopije je detekcija apsorbiranog, emitiranog ili raspršenog elektromagnetskog zračenja. Zbog toga svaki spektroskopski uređaj u pravilu ima tri bitna elementa: izvor elektromagnetskog zračenja, uređaj za disperziju (razlaganje) zračenja i detektor zračenja. Disperzijski elementi za analizu (razlaganje) zračenja su spektrografi, monokromatori i interferometri. Detektori elektromagnetskog zračenja u spektroskopiji su: ljudsko oko, fotografska ploča, fotomultiplikatori i danas najsavršeniji detektori elektromagnetskog zračenja tzv. CCD (charge-coupled devices) detektori koji nalaze primjenu u najrazličitijim područjima znanosti i tehnologije od video kamera do spektrometara i teleskopa. Razvoj računala kao i povezivanje spektroskopskih instrumenata s mikroskopom omogućio je u novije vrijeme razvoj vrlo složenih spektroskopskih metoda za analizu spektara u dvije dimenzije i na osnovu toga tzv. "imaging" tehnika. Pomoću ovih spektroskopskih metoda moguće je praćenje raspodjele neke supstance na površini ili po volumenu promatranog uzorka. Spektroskopska istraživanja molekula imaju za cilj, prije svega, upoznavanje strukture i građe molekula. Dobro poznavanje vibracijskih i rotacijskih spektara neke molekule omogućava nam identifikaciju molekula u industrijskim procesima i okolišu. Svaka supstanca karakterizirana je svojim vibracijskim ili rotacijskim spektrom i on predstavlja na neki način njezin "otisak prsta", koji je identificiran ma gdje se nalazio. Instrumenti zasnovani na metodama vibracijske spektroskopije omogućuju danas između ostalog kontrolu proizvodnje u kemijskoj i farmaceutskoj industriji kao i u industriji poluvodiča. U mnogim "high tech" industrijama upotrebljavaju se metode vibracijske spektroskopije, pa se tako kvaliteta tankog sloja ugljika na površini magnetskog tvrdog diska kontrolira uz pomoć vibracijske spektroskopije. Moderni spektroskopski uređaji postaju svakim danom kompaktniji, univerzalniji, brži i pouzdaniji, a često i jeftiniji. Moderne spektroskopske tehnike napuštaju klasičnu "točkastu" spektroskopiju i prelaze na metode oslikavanja uzorka dajući time metodama vibracijske i rotacijske spektroskopije novi zamah i mogućnost vrlo široke primjene u raznim područjima ljudske djelatnosti.

1; 2 propandiol; vibracijski spektri; konformacije; Raman spektroskopija

nije evidentirano