hrvatski

Dijagnostički i statistički priručnik za psihičke poremećaje, peto izdanje (DSM5) - novosti i tendencije

DSM je, uz Međunarodnu klasifikaciju bolesti (MKB), najvažniji klasifikacijski sustav psihičkih bolesti i poremećaja. Sa svakim izdanjem DSM-a (počevši od 1952. g.) javljale su se protivljenja i otpori s jedne strane, te idealizacije s druge. Novosti u DSM-5 započeli su i prije njezina izdavanja, jer je proces uređivanja i promjene kriterija po prvi puta bio jedinstven, otvoren i pristupačan za javnu raspravu ; urednici su zaprimili preko 13000 komentara – uslijed čega su i izmijenjeni (pa i izbačeni) neki dijagnostički kriteriji. DSM-5, za razliku od DSM-IV, nudi poremećaje u „novom“ razvojno-kronološkom slijedu, te podjelu na internalizirajuću i eksternalizirajuću grupu poremećaja. Mentalna retardacija (pod novim nazivom intelektualna onesposobljenost) i poremećaji ličnosti vraćeni su pod psihičke poremećaje u užem smislu (tj. nisu izdvojeni u Os II, kako je to bio slučaj u DSM- IV). Poremećaji ličnosti u DSM-5 ostali su kamen spoticanja, tj. nije se uspjelo dogovoriti treba li ove poremećaje dijagnosticirati po kategorijalnom ili dimenzionalnom principu, te su ostavljena oba, uz napomenu da će tek vrijeme pokazati koji je klinički korisniji. Od drugih većih promjena u odnosu na DSM-IV može se navesti izdvajanje opsesivno-kompulzivnog i srodnih poremećaja od anksioznih poremećaja, napuštanje podjele na zloporabu psihoaktivnih tvari i ovisnost o njima, te promjenu naziva i klasifikacije demencija (tj. neurokognitivnih poremećaja). Neka stanja (unatoč žustrim raspravama) nisu ušla u popis poremećaja (npr. ovisnost o internetskim igrama, ovisnost o seksu, kompleksno žalovanje), druga jesu (npr. nakupljajući poremećaj). Obzirom da će DSM-5 ostati sljedećih petnaestak godina važeća klasifikacija (uz MKB-11 koji je u pripremi, a zbog procesa harmonizacije MKB-a i DSM-a bit će sličan DSM-u), treba je što bolje upoznati.

DSM-5; klasifikacija; MKB; poremećaji ličnosti

nije evidentirano