hrvatski

Doživljaj starenja osobe s intelektualnim teškoćama treće životne dobi

Cilj diplomskog rada proizašlog iz ove teme je dobiti uvid u način na koji osoba s intelektualnim teškoćama treće životne dobi doživljava svoje starenje te kako skrbnik i njegova žena te njihov najstariji sin doživljavaju starenje osobe s intelektualnim teškoćama. S obzirom na cilj istraživanja i postavljena istraživačka pitanja u ovom je istraživanju korišten kvalitativni pristup prikupljanja podataka. Budući da su odgovori sudionika jedini izvor podataka o fenomenu koji se istražuje korišten je polustrukturirani intervju kao tehnika prikupljanja podataka. Polustrukturirani intervju koji se provodio sa osobom s intelektualnim teškoćama, sadržavao je pitanja strukturirana kao građa jednostavna za čitanje i razumijevanje. Provedba intervjua s osobama s intelektualnim teškoćama predstavlja isto tako participativno inkluzivno istraživanje, koja se temelje na uvažavanju mišljenja i aktivnoj ulozi osoba s invaliditetom u istraživačkom procesu (Walmsley, Johnson, 2003). Nalazi istraživanja ukazuju na povezanost kategorija emocionalno zadovoljstvo, zdravlje, obiteljski odnosi te uključenost u zajednicu unutar pojedinog istraživačkog pitanja, ali i na povezanost između sva tri istraživačka pitanja čime se dolazi do zaključka kako je osoba s intelektualnim teškoćama, sudionica ovoga istraživanja, zadovoljna uvjetima i kvalitetom života u svojoj starosti što se najvećim dijelom pripisuje obitelji u kojoj živi. Ovaj je rad zasigurno primjer uspješnog starenja osobe s intelektualnim teškoćama

starenje; osoba s intelektualnim teškoćama; treća životna dob; skrbnik

nije evidentirano