Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Igra li Republika Hrvatska Ponzijevu igru? (CROSBI ID 615396)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Koški, Dražen Igra li Republika Hrvatska Ponzijevu igru? // Konkurentnost, ekonomski rast i blagostanje / Cini, Vladimir ; Borozan, Đula ; Ferenčak, Ivan (ur.). Osijek: Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014. str. 273-283

Podaci o odgovornosti

Koški, Dražen

hrvatski

Igra li Republika Hrvatska Ponzijevu igru?

Javni dug Republike Hrvatske kontinuirano raste. U 2009. godini odnos javnoga duga i bruto domaćeg proizvoda bio je 36, 75%, a u 2013. godini 67, 37%. Zbog toga je Europska komisija krajem 2013. godine pokrenula proceduru prekomjernoga deficita za Republiku Hrvatsku, kao korektivnu mjeru za dostizanje fiskalnih kriterija iz Ugovora o Europskoj uniji. No osim u visini javnoga duga, problem je i u načinu njegove otplate. Naime, Republika Hrvatska redovito refinancira dug, tj. dospjeli dug vraća sredstvima dobivenim novim zduživanjem kako u zemlji tako i u inozemstvu. Cilj ovoga rada je odgovoriti na pitanje igra li Republika Hrvatska Ponzijevu igru, odnosno ima li refinanciranje za posljedicu rast duga geometrijskom progresijom i to po prosječnoj godišnjoj stopi većoj od prosječne kamatne stope na taj dug. Stoga je u radu detaljno analizirana zaduženost Republike Hrvatske od 2009. godine – prve godine u kojoj se službeno pojavila recesija, do 2013. godine. Preciznije, analiziran je njezin javni dug, uzimajući u obzir njegovu unutarnju, ali i inozemnu sastavnicu. U radu je dokazano da Republika Hrvatska igra Ponzijevu igru. Tijekom promatranoga razdoblja, unutarnji javni dug raste geometrijski po prosječnoj godišnjoj stopi od 13, 05%, a prosječna kamatna stopa na taj dug je 5, 75%. Inozemna sastavnica javnoga duga raste geometrijski po stopi 14, 03%, uz prosječnu kamatnu stopu od 6, 29%. Zbog Ponzijeve igre u kombinaciji s visokim rastom udjela javnoga duga u bruto domaćem proizvodu vjerovnici mogu početi smatrati Republiku Hrvatsku nesolventnom, i pitanje je vremena kad će joj prestati odobravati nove kredite. U tom trenutku, postat će i nelikvidna, a reprogramiranje duga postat će neizbježno. Čak i kad ne bi bilo procedure prekomjernoga deficita, Republika Hrvatska bi hitno morala provesti mjere za smanjenje proračunskoga deficita, a na taj način i javnoga duga. Upravo zbog toga je ova procedura opravdana i s motrišta borbe protiv financijskoga sloma zemlje.

Ponzijeva igra; javni dug; proračunski deficit; nelikvidnost; nesolventnost ;

nije evidentirano

engleski

Does the Republic of Croatia play the Ponzi's game?

nije evidentirano

Ponzi's game; public debt; budget deficit; illiquidity; insolvency

nije evidentirano

Podaci o prilogu

273-283.

2014.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Konkurentnost, ekonomski rast i blagostanje

Cini, Vladimir ; Borozan, Đula ; Ferenčak, Ivan

Osijek: Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

978-953-253-128-2

Podaci o skupu

Konkurentnost, ekonomski rast i blagostanje

predavanje

10.10.2014-11.10.2014

Osijek, Hrvatska

Povezanost rada

Ekonomija