Upotreba niskomolekularnog heparina u trudnica s antifosfolipidnim sindromom-prospektivna studija (CROSBI ID 481703)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Ivanišević, Marina ; Đelmiš, Josip ; Mayer, Davor
hrvatski
Upotreba niskomolekularnog heparina u trudnica s antifosfolipidnim sindromom-prospektivna studija
Cilj istraživanja u trudnica s antifosfolipidnim sindromom, terapija heparinom danas je dobro utvrđeni način liječenja. U prospektivnom istraživanju uključene su 24 trudnice s antifosfolipidnim protutijelima u kojih je započeta terapija niskomolekularnim heparinom (Clivarin 2 x 1750 j. sc.) odmah nakon ultrazvučnog dokaza vijabilnog ploda, i nastavljena tijekom cijele trudnoće i puerperija. Rezultati. Sve trudnoće su dovršene u terminu (38 tj ą 1, 6). U 13 njih učinjen je elektivni carski rez, a 11 trudnoća je dovršeno vaginalnim porodom. Prosječna težina novorođenčadi bila je 3106 ą 775 g. Četiri od 24 (16, 7%) djeteta bilo je ispod 10 percentile. Koagulacijski parametri se tijekom heparinske terapije mijenjaju: fibrinogen je bio značajno povišen u usporedbi s vrijednostima prije terapije (F=12, 4 ; p<0.05) ; fibrinoliza usporena (F=17 ; p<0.05). Nađena je statistički značajna korelacija između koagulacijskih parametara i težine novorođenčadi: u trudnoća s usporenom fibrinolizom, djeca su bila znakovito teža. Zaključak. Niskomolekularni heparin primjenjen na ovdje način opisan, učinkovita je terapija u antifosfolipidnom sindromu.
antifosfolipidni sindrom; antifosfolipidna protutijela; heparin
nije evidentirano
engleski
Use of low-molecular heparine in pregnant women with antiphospholipid syndrom-prospective study
nije evidentirano
antiphospholipid syndrom; antiphospholipid antibodies; heparine
nije evidentirano
Podaci o prilogu
162-162-x.
1999.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Gynaecologia et Perinatologia
Zagreb:
Podaci o skupu
XVII.perinatalni dani
poster
07.04.1999-10.04.1999
Zagreb, Hrvatska