hrvatski

Uloga karakteristika adolescenata i roditeljskog ponašanja u predviđanju samootkrivanja roditeljima

Cilj rada je bio utvrditi može li se i u kojoj mjeri na temelju karakteristika adolescenta, percipiranog roditeljskog ponašanja u kontekstu samootkrivanja te doživljaja zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba u odnosu s roditeljem predvidjeti aktualno samootkrivanje adolescenata majkama i očevima. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1074 učenika sedmih razreda (542 dječaka i 532 djevojčice) iz 50 škola u Hrvatskoj odabranih po slučaju (probabilistički klaster uzorak). Prikupljanje podataka je provedeno grupno u sklopu nastave (stopa odaziva: 89, 6%). Učenici su ispunili upitnik koji se sastoji od tri dijela. Prvi dio uključuje neke temeljne sociodemografske podatke i samoprocjenu „pet velikih“ faktora ličnosti (Scholte, van Aken, & van Lieshout, 1997). Drugi i treći dio upitnika se odnose na odnos s majkom, odnosno s ocem, a sastoje se od sljedećih instrumenata: Upitnik percepcije roditeljskog ponašanja u kontekstu samootkrivanja (razvijen u predistraživanju), Skala samootkrivanja o dnevnim aktivnostima (Stattin & Kerr, 2000), Skala samootkrivanja o osjećajima i brigama (Kerr, Stattin, & Trost, 1999) i Skala zadovoljenosti temeljnih psiholoških potreba u odnosu (La Guardia, Ryan, Couchman, & Deci, 2000). Rezultati su pokazali da spol, ugodnost, savjesnost i otvorenost za iskustva/intelekt adolescenata imaju jedinstveni nezavisni doprinos u predviđanju samootkrivanja adolescenata roditeljima (za razliku od ekstraverzije i emocionalne stabilnosti). Djevojčice se majkama samootkrivaju nešto više nego dječaci, a za samootkrivanje očevima o osjećajima i brigama je pronađeno obrnuto. Percepcija roditeljskog ponašanja u kontekstu samootkrivanja adolescenata objasnila je značajan dio varijance samootkrivanja majkama i očevima povrh ličnosti i spola adolescenata. Pritom sustavno najveći doprinos ostvaruje percepcija tzv. facilitirajućih roditeljskih ponašanja u kontekstu samootkrivanja (Iniciranje razgovora, Podrška i uvažavajuće vodstvo). Pronađeni su moderacijski učinci spola adolescenta na: (1.) povezanost između emocionalne stabilnosti, odnosno savjesnosti adolescenata i samootkrivanja ocu, (2.) povezanost između percepcije facilitirajućih ponašanja majki i aktualnog samootkrivanja majkama, i (3.) povezanost između percepcije inhibirajućih ponašanja majki/očeva i aktualnog samootkrivanja majkama/očevima. U skladu s Teorijom samoodređenja (Ryan & Deci, 2000), doživljaj zadovoljenosti potrebe za povezanošću s majkom, odnosno ocem pokazao se medijatorom povezanosti percepcije roditeljskog ponašanja i aktualnog samootkrivanja adolescenata. Na podacima o majkama, pronađena je i posredujuća uloga zadovoljenosti potrebe za autonomijom. Posredna uloga zadovoljenosti potrebe za kompetencijom u odnosu s majkama i očevima nije potvrđena, kao niti medijacijska uloga zadovoljenosti potrebe za autonomijom u odnosu s očevima.

samootkrivanje adolescenata; komunikacija između adolescenata i roditelja; roditeljske reakcije na samootkrivanje; ličnost; teorija samoodređenja; potreba za povezanošću; potreba za autonomijom; potreba za kompetencijom; spolne razlike; majke; očevi

SUMMARY: The aim of this doctoral dissertation was to determine whether and to what extent one could anticipate adolescent self-disclosure to their mothers and fathers on the basis of adolescents’ characteristics, perceived parental behaviour in self-disclosure context and basic psychological needs satisfaction in relationship with parent. This research included 1074 seventh grade students (542 boys and 532 girls) from 50 schools in Croatia chosen randomly (probabilistic cluster sample). Data collection was carried out during the usual class hours (response rate: 89.6%). The students filled in the questionnaires consisting of three parts. The first one included some basic sociodemographic data and self-assessment of “Big Five” personality factors (Scholte, van Aken, van Lieshout, 1997). The second and third parts of the questionnaire related to the relationship with mother and father, and they included the following instruments: Perception of parental behaviors in the context of adolescent disclosure scale (PBAD, developed in the pilot study, Tokić Milaković & Pećnik, in press), Disclosure about daily activities scale (Stattin & Kerr, 2000), Disclosure about feelings and c