hrvatski

Moždana aktivnost mjerena bispektralnim indeksom pri različitim psihomotoričkim testovima

CILJ ISTRAŽIVANJA Bispektralni indeks je u svakodnevnom kliničkom radu vrlo vrijedno sredstvo određivanja dubine anestezije. U vedini istraživanja proučavan je odnos između BIS-a i djelovanja najčešde rabljenih anestetika u kliničkom radu. U našem istraživanju pokušali smo ukazati na povezanost promjena vrijednosti BIS i stanja svijesti tijekom apsolutnog mirovanja i opuštenosti, kao i prilikom rješavanja jednostavnih motoričkih i složenijih kognitivnih zadataka na uređaju CRD (Complex Reactinometer Drenovac). USTROJ ISTRAŽIVANJA Ispitanici de pristupiti izvođenju triju različitih psihomotoričkih testova randomiziranim redoslijedom testova, u dvije serije. Jedan od testova je test jednostavnog motoričkog odgovora na svjetlosni podražaj (CRD311). Drugi test je test koordinacije ruke-noge (CRD411), a tredi test je test kognitivnih funkcija putem jednostavnih matematičkih operacija (CRD11). Prije i nakon svakog testa bit de razdoblje opuštanja u trajanju od 5 minuta. Kontrolne vrijednosti bispektralnog indeksa mjerit de se prije početka rješavanja prvog testa, nakon završetka prve serije testova i na kraju testiranja. MJESTO ISTRAŽIVANJA Zavod za neuroznanost pri Medicinskom fakultetu u Splitu, Laboratorij za temeljnu neuroznanost, te Katedra za neuroznanost pri Medicinskom fakultetu u Mostaru. SUDIONICI Istraživanje je provedeno na trideset i tri ispitanika koji su dragovoljno pristupili testiranju. Deset ispitanika bili su muškarci, a dvadeset i tri ispitanika žene. Median (raspon) dobi ispitanika bili su 20-43, srednja dob ispitanika bila je 26, 1 godinu. GLAVNE MJERE ISHODA Bispektralni indeks (BIS) kao mjera moždane aktivnosti temeljene na signalu EEG-a. ANOVA testom za ponovljena mjerenja (uz post-hoc test) provjerene su razlike između BIS vrijednosti pojedinih razdoblja relaksacije, razlike između BIS vrijednosti pri rješavanju različitih CRD testova, te razlike između BIS vrijednosti pri rješavanju pojedinih testova s BIS vrijednostima u razdoblju relaksacije koje im je neposredno prethodilo. Podatci su prikazani kao srednja vrijednost±standardna devijacija. Statistička razina značajnosti bila je P<0, 05. REZULTATI Najvede izmjerene vrijednosti bispektralnog indeksa bile su tijekom kontrolnih razdoblja kada su ispitanicima postavljane i skidane elektrode. Pri jednostavnom testu brzine reakcije na svjetlosni signal (CRD311) i testu koordinacije ruke-noge (CRD411) nisu bile značajno više BIS vrijednosti u odnosu na razdoblje relaksacije. Pri složenijem kognitivnom testu (CRD11) vrijednosti BIS bile su značajno niže u odnosu na razdoblja relaksacije i u odnosu na druga dva CRD testa. ZAKLJUČCI Razlog da su vrijednosti bispektralnog indeksa testa CRD11 bile statistički značajno niže od vrijednosti bispektralnog indeksa pri relaksaciji koja mu je prethodila i od vrijednosti bispektralnih indeksa pri druga dva testa (CRD311 i 411) može biti i u činjenici da kognitivne funkcije zahtijevaju aktivaciju više moždanih područja od kojih je i tjemeni režanj, a iz kojega se ne računaju vrijednosti bispektralnog indeksa. Testovi u kojima je naglasak primarno na aktivaciji sustava pozornosti (CRD311 i 411) vjerojatno imaju mnogo vedi utjecaj na bispektralni indeks od primarno kognitivnih testova. Potrebna su daljnja istraživanja odnosa pozornosti i aktiviranja/inaktiviranja finih kognitivnih i intelektualnih funkcija mozga.

Bispektralni indeks; psihomotorički testovi

nije evidentirano