hrvatski

Hrvatske migracije u srednjoeuropskom kontekstu

Migracije stanovništva te njihove posljedice poput etničke i kulturne različitosti, nezaobilazn a su tema suvremenih etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja. Preseljavanja s hrvatskog prostora, ali i puno šireg jugoistočnog europskog prostora, od 15. do 19. stoljeća, velikim dijelom odvijala su se prema srednjoeuropskom prostoru. Povlačenje O smanlija i život u istim državama, npr. Austro - Ugarskoj Monarhiji, rezultirao je preseljenjem drugih naroda na današnji hrvatski prostor (Čeha, Slovaka, Nijemaca, Mađara, Židova...). Ekonomska iseljavanja prema drugim kontinentima početkom 20. stoljeća (Amerika, Australija...) zahvatila su, u većoj ili manjoj mjeri, gotovo čitav europski prostor. Tijekom socijalističkog razdoblja iz SFRJ odlazilo se na „gastarbajterske“ migracije prema državama zapadne Europe (Njemačku, Austriju...). Tijekom suživota u SFRJ događ aju se unutarnje migracije npr. iz BiH u Hrvatsku i Sloveniju te iz sela u gradove. Raspadom SFRJ, te ulaskom u EU, promjenom političkih i makroekonomskih situacija prakticiraju se novi migracijski smjerovi. U izlaganju se govori o ekonomskim, političkim, privremenim, trajnim, prisilnim, ilegalnim i legalnim migracijama, odnosno Republika Hrvatska se prikazuje kao iseljenička, tranzicijska i useljenička država. O navedenim migracijskim mobilnostima govori se u srednjeuropskom kontekstu i iznose se ideje o mogućnostima nadnacionalnih istraživanja (npr. posljedicama migracijskih mobilnosti, dijasporskim i manjinskim zajednicama, integraciji migranata, transnacionalnim društvenim mrežama ...

migracije; dijaspora; Hrvatska; srednja Europa

nije evidentirano