hrvatski

Uloga glazbenih i ritmičkih stimulacija u rehabilitaciji slušanja i govora

Glazbene i ritmičke stimulacije, kao dio verbotonalnog sistema, imaju važnu ulogu u rehabilitaciji sušanja i govora djece. Ritmičke stimulacije oslanjaju se prvenstveno na povezanost između pokreta i govora ; dok se glazbene stimulacije oslanjaju na povezanost između glazbe i govora. Primjena ritmičkih stimulacija zahtijeva pokrete tijelom (rukama, nogama, trupom itd.) kako bismo njima utjecali na rad govornih organa. To znači da pomicanjem tijela ili nekih njegovih dijelova, tj. makromotorikom, utječemo na rad mišića koji sudjeluju u proizvodnji glasova, tj. na mikromotoriku. Tako koristimo kontrolu koju imamo nad mišićima ruku, nogu, trupa i sl. kako bismo utjecali na provilniju atikulaciju govorenih glasova. Kod glazbenih stimulacija koristimo povezanosti između glazbe i govora iskorištavajući neke njihove zajedničke elemente. Određene glazbene karakteristike, poput pravilnog ritma i izražene melodije, djeca lakše usvajaju od nepravilnog ritma i male melodioznosti govora, stoga pomoću ritma i melodije glazbe korigiramo ritam i naglasak govora. Ostalim zajedničkim karakteristikama glazbe i govora, poput tempa, intenziteta i intonacije, korigiramo napetost i artikulaciju glasova. U ovom radu prikazujemo kako su stimulacije glazbe i ritma organizirane, kako djeluju unutar verbotonalnog sistema te kako se izvode. Na nekoliko praktičnih primjera prikazana je njihova primjena te su predstavljeni vlastiti prijedlozi organizacije i načina izvođenja vježbi ovih stimulacija.

glazbene stimulacije; ritmičke stimulacije; verbotonalni sistem; pokret; govor; glazba; ritam; melodija; artikulacija

nije evidentirano