hrvatski

Časopis Hrvatska revija (1928-1945) kao prostor promicanja hrvatskog kulturnog identiteta

Ovom disertacijom doktorandica je predstavila pojavu časoisa Hrvatska revija i njezina izdavača Maticu hrvatsku, kao nastavak devetnaestostoljetne tradicije kada su se časopisi pojavili kao novi medij, kao nositelji i promicatelji hrvatske nacionalne i kulturne svijesti, kao mjesto osvještavanja nacije i izraz potrebe da se osnivaju prve nacionalne institucije. Rekonstruirala je tako dio hrvatske kulturne, društvene i književne scene tijekom razdoblja između dvaju svjetskih ratova i tijekom Drugoga svjetskog rata. Pokazala je da je Hrvatska revija bila središnji časopis koji je okupljao i ujedinjavao intelektualce, bez obzira na ideološka neslaganja i prijepore drugih i drukčijih provenijencija, u promicanju, očuvanju i oblikovanju hrvatskoga kulturnog i nacionalnoga identiteta. Doktorandica je temu svoje disertacije prikazala kompetentno u izvornome istraživanju izvora i sekundarne literature. To je istraživanje bibliotečno, bibliografsko, kulturalno te povijesno-kroatističko. Njime je kontekstualno objašnjeno mnogo toga. Prije svega: što je to - u primjeru časopisa Hrvatska revija - „domovinsko izdanje“ i u kakvu je odnosu to izdanje s uvriježenim i posve netočnim ( i počesto ) negativnim asocijacijama o Hrvatskoj reviji kao poslijeratnom emigrantskom časopisu. Utvrđeno je da je izdavač, tj. Matica hrvatska, pokrenula izlaženje ovoga književnog časopisa s ambicioznim programom, širokom lepezom suradnika, povezanoga s umjetničkom scenom (uz književnu i likovnu, glazbenu i kazališnu). Premda orijentacija časopisa u osnovi kroatocentrična, pri čemu se njezina nacionalna orijentacija priklonila u to doba trendovima u široj europskoj publicistici koja je pripomagala razvoju kulturnih nacionalizama, zahvaljujući Matici i urednicima, težila je da se hrvatska kultura smjesti u širi europski milleau. Naime, utvrđeno je da je koncepcijski časopis bio orijentiran spram slavizma, jugoistočno-srednjo-zapadno europskoga i mediteranskoga kulturnog kruga, a tendirao je i internacionalizmu. Doktorandica je utvrdila kako je časopis bio „stožer hrvatskog kulturnog života, pronositelj hrvatske književne misli, programski i sustavno pridonosio izgradnji i čuvanju hrvatskog jezika te nacionalnog i kulturnog identiteta“.

kulturni identitet; Hrvatska revija; Matica hrvatska

nije evidentirano