hrvatski

Karakteristike fluvijalnih tala pogodnih za rast tartufa u Istri

Rijeke Mirna i Raša najznačajniji su površinski vodotoci u Istri. Rijeka Mirna protječe kroz Motovunsku šumu i zajedno s rijekom Rašom koja izvire u Čepićkom polju, a utječe u Raški zaljev formiraju polja koja čine najmlađe naplavine sa sedimentima pretežno karbonatnog materijala flišnog podrijetla. Zbog oblika reljefa ondje su tla prekomjerno navlažena barem u dijelu godine, pa su nastala močvarno- glejna tla s gornjim humusnim slojem i donjim slojem u kojem se odvijaju procesi oksidacije i redukcije. No, zbog opsežnih melioracijskih zahvata danas se takva tla drže antropogenim hidromorfnim tlima (s povremenim ili trajnim prekomjernim vlaženjem). Ta su područja pogodna za intenzivnu poljoprivredu no poznata su i kao nalazišta podzemnih gljiva, tartufa. Bijeli tartuf (Tuber magnatum Pico), najveća je i najcjenjenija vrsta tartufa. Ovaj tartuf zahtijeva posebnu klimu, hidrološke uvjete, kvalitetu zemlje i određene biljke sa kojima živi u simbiozi, raste ispod zemlje i na površini nema nikakve vidljive stabljike. Do sada nije u potpunosti razjašnjeno koji su uvjeti presudni i odgovorni za produktivnost neke zone. Ovo istraživanje je obavljeno s ciljem usporedbe karakteristika tala pogodnih za rast tartufa u Istri. Analizirani su uzorci tla s tri međusobno udaljene lokacije, na 19 parametara (Mg, Ca, Na, Al, Cd, Cr, Cu, Fe, Mn, Mo, Ni, Pb, Zn, K20, P2O5, humus, pH, CaCO3, CaO). Podaci su statistički obrađeni ANOVOM s F-testom, dok su prosječne vrijednosti ispitivanih parametara ispitivane Duncanovim multiplim testom rangova na razini značajnosti p0.05 i 0, 01. Osim toga, obavljena je analiza korelativnih odnosa između ispitivanih parametara i multivarijatna analiza sličnosti homogenih grupa pomoću cluster analize primjenom standardne euklidske distance i jednostavnim povezivanjem klastera metodom najbližeg susjeda (single linkage –nearest neighbour). Uzorci svih triju produktivnih zona pokazali su međusobno veliku sličnost. Statistički signifikantne razlike između tri produktivne zone su utvrđene samo za parametre Fe, Mn, Cd, Cu i Pb, visoka signifikantnost na nivou p1 za sadržaj Cu. Analiza dobivenih rezultata ukazala je na uzak raspon uvjeta u kojima raste tartuf i specifične zahtjeve u odnosu na karakteristike tla. Potrebno je provesti detaljnije analize i usporedbu produktivnih i neproduktivnih zona radi utvrđivanja limitirajućih fatora za rast tartufa.

tartufi; Tuber magnatum Pico; karakteristike tla; Istra; Hrvatska

nije evidentirano