hrvatski

Određivanje ozona i odgovarajuća kategorizacija zraka na području Zagreba

Ozon u troposferi smatra se onečišćenjem te može prouzročiti razne štetne zdravstvene učinke i oštetiti biljke i materijale. Kontinuirana mjerenja ozona provode se automatskim uređajima na temelju UV apsorpcije. Međutim, takvi su uređaji skupi i nisu nužni za rutinska mjerenja kada se želi obuhvatiti što veći broj mjernih mjesta. Zbog toga se u svijetu često koriste klasične metode pasivnog i aktivnog uzorkovanja i analize, koje ne zahtijevaju složenu opremu, te su pristupačnije i jeftinije. U ovom radu razvijena je klasična analitička metoda određivanja ozona. Metoda se temelji na uzorkovanju ozona pomoću nitritnog iona kao reagensa, koji u reakciji s ozonom prelazi u nitrat. Analiza nastalog nitrata provedena je ionskom kromatografijom. Usporedile su se metode pasivnog i aktivnog uzorkovanja te su pronađeni optimalni uvjeti uzorkovanja i analize. Dobiveni rezultati usporedili su se s paralelno provedenim mjerenjima pomoću automatskog uređaja. Metoda pasivnog uzorkovanja ima visoku granicu detekcije i slabu preciznost te se, da bi se dobio dovoljno veliki uzorak, može primijeniti samo za uzorkovanja u trajanju 7 do 28 dana. Pasivne sakupljače potrebno je baždariti prema automatskom uređaju. Metoda aktivnog uzorkovanja zadovoljava uvjete točnosti, preciznosti i granica detekcije te se može primijeniti za sakupljanje 24-satnih uzoraka. Zbog toga je prikladna metoda za kategorizaciju područja s obzirom na onečišćenje zraka ozonom. Razvijena metoda primijenila se za mjerenja koncentracije ozona u Zagrebu i okolici tijekom 1999. i 2000. godine. Dobiveni rezultati uspoređeni su s hrvatskim propisima i propisima Europske zajednice o kakvoći zraka te je provedena kategorizacija okolnog područja s obzirom na onečišćenje ozonom.

aktivna metoda ; ionska kromatografija ; kategorizacija ; nitrati ; pasivna metoda ; ozon ; zrak

nije evidentirano