hrvatski

Određivanje teških metala u najčešćim vrstama povrća uzgojenim u okolici Varaždina

Ljudske aktivnosti kao što su poljoprivreda, promet, industrija, neadekvatno odlaganje otpada i ispuštanje otpadnih voda negativno djeluju na okoliš u koji dospijevaju znatne količine toksičnih teških metala. Budući da biljke imaju u većoj ili manjoj mjeri sposobnost akumulacije teških metala iz okoliša, postoji mogućnost da povrće koje konzumiramo, zbog onečišćenosti tala na kojem se uzgaja, sadrži teške metale u koncentracijama koje prelaze propisima predviđene granice. U ovom radu analizirani su teški metali u čestim vrstama povrća koje je kupljeno na Varaždinskoj tržnici, a to su: crveni i bijeli krumpir, luk, mrkva, grah, salata i zelje. Od svake vrste povrća kupljena su po četiri uzorka. Određivani su sljedeći teški metali: arsen (As), bakar (Cu), cink (Zn), kadmij (Cd), krom (Cr), mangan (Mn), nikal (Ni), olovo (Pb) i živa (Hg). Za određivanje teških metala korištena je metoda atomske apsorpcijske spektrometrije. Rezultati istraživanja su pokazali da je od ukupno 28 uzoraka, u njih pet zabilježeno prekoračenje maksimalnih dopuštenih vrijednosti teških metala koje su propisane Pravilnikom o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani (NN 146/12). Od spomenutih pet uzoraka u svima su zabilježene prekoračene vrijednosti za olovo (dva uzorka crvenog krumpira, dva uzorka graha i jedan uzorak mrkve), a u jednom uzorku zabilježena je prekoračena vrijednost i za kadmij (uzorak crvenog krumpira). Uzrok prekoračenja najvećih dopuštenih količina teških metala u ispitivanom povrću je onečišćeno tlo, a mogući uzroci onečišćenja tla su: upotreba pesticida i mineralnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji, poplavne vode rijeke Drave, promet i drugi izvori onečišćenja koji se nalaze u blizini.

teški metali; kadmij; olovo; povrće; onečišćeno tlo

nije evidentirano