Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Odnos otpora dišnih puteva i krivulje protok-volumen u djece s astmom (CROSBI ID 393024)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Pavlov, Neven Odnos otpora dišnih puteva i krivulje protok-volumen u djece s astmom / Prof.dr.sc. Željka Reiner-Banovac (mentor); Zagreb, Medicinski fakultet u Zagrebu, . 2003

Podaci o odgovornosti

Pavlov, Neven

Prof.dr.sc. Željka Reiner-Banovac

hrvatski

Odnos otpora dišnih puteva i krivulje protok-volumen u djece s astmom

Najveći ekspiracijski protok pri nižim dijelovima FVC osjetljiv je indikator otpora u MDP. Klinički asimptomatske anatomske promjene MDP ne mogu se otkriti primjenom standardnih funkcionalnih testova: FEV1, FVC, FEV1%FVC. Povećanje otpora MDP ključ je zbivanja u astmi, a njihov porast moguće je rano dijagnosticirati putem KP-V. HIPOTEZA. Parametri koji se koriste u dijagnostici i nadzoru astme: FEV1, FVC, FEV1%FVC i PEF, nedovoljno su osjetljivi, što rezultira hipodijagnosticiranjem i nedovoljnim liječenjem djece s astmom. Posljedica može biti opstojanje neprepoznate hiperinflacije, s razvojem ireverzibilnih promjena bronha. Pretpostavljam kako bi korištenjem osjetljivijih markera upale u astmi: bioloških (IgE, ECP) i fizioloških (FEF75 i FEF50) značajno poboljšali dijagnostiku i nadzor astme u djece, čime bi smanjili opasnost pojave ireverzibilnih promjena. CILJEVI. Otkrivanje opstrukcije MDP u ranom, reverzibilnom stadiju astme u cilju pravovremenog liječenja. Procjena stupnja hiperinflacije u djece s blagom i srednje teškom astmom, liječene i nadzirane prema GINA smjernicama. Prospektivnim praćenjem može se odrediti učinak liječenja u djece s astmom, osjetljivost, specifičnost, PPV i NPV bioloških i fizioloških markera koji se koriste pri dijagnostici i nadzoru astme u djece. Treba procijeniti postoji li u djece s blagom i srednje teškom astmom poremećaj ventilacije/perfuzije, odrediti njegov utjecaj na TLCO i odgovor na liječenje. ISPITANICI. Od ukupno 298 djece, Kontrolnu skupinu sačinjavalo je 81 zdravo dijete (dobi 10.7±2.2 god.), Astma skupinu 217 djece s blagom i srednje teškom astmom (dobi 10.2±3.1 god.), pacijenti Alergološko-pulmološke ambulante Klinike za dječje bolesti K.B. Split. Prema liječenju ustanovio sam 3 skupine: ICS skupina: 121 dijete, liječeni IS: flutikazon propionat (100-200 µg dnevno), Ketotifen skupina: 65 djece, liječene ketotifenom (2 mg dnevno) i Salbutamol skupina: 31 dijete, liječeni salbutamolom (Ventolin) prema potrebi (100-200 µg). METODE. U prospektivnom istraživanju (1996.-2002.) u sve sam djece odredio: • Biološke markere: Ukupni i specifični IgE (RAST), eozinofilni kationski protein (ECP), mijeloperoksidazu (MPO), • Fiziološke markere: 1. Sat.O2, pO2, pH i pCO2 prije svakog određivanja testova plućne funkcije, 2. Krivulju protok-volumen (KP-V), 3. Otpore dišnih puteva (Rtot, pletizmografski), 4. Difuzijski kapacitet pluća TLCO (metoda jednog udaha sa CO), alveolarni volumen (VA), koeficijent difuzije (KCO), 5. Rezidualni volumen (RV), totalni plućni kapacitet (TLC) i RV%TLC: 5.1 . pletizmografski, i 5.2. preko difuzije. Sve prethodno navedene testove (KP-V, Rtot, RV, TLC, TLCO) ponavljao sam poslije bronhodilatacijskog (BT, Ventolin) testa. U skupinama djece s astmom mjerenja (ukupno 4) ponavljao sam u intervalu od 3-6 mjeseci, dok sam u Kontrolnoj skupni sva mjerenja radio jednom. REZULTATI. Parametri najveće osjetljivosti i NPV u djece s blagom i srednje teškom astmom su: FEF75 (60.9%) i FEF50 (52.2%). Oni kao parametri srednjeg ekspiracijskog protoka na KP-V odražavaju protoke kroz MDP. Ponavljanim mjerenjima KP-V u djece s blagom i srednje teškom astmom ustvrdio sam veću učinkovitost liječenja IS u usporedbi s ketotifenom i salbutamolom. Najveće razlike prije i poslije BT u ICS skupini za sve parametre KP-V govore o boljoj terapijskoj dostupnosti beta2-receptora u djece liječene IS. U djece s blagom i srednje teškom astmom u ICS skupini održavaju se značajno niže vrijednosti FEF25 za sva mjerenja unatoč terapiji IS, što upućuje na njihovo nedovoljno liječenje i potrebu za dodatnom terapijom (beta2-agonisti, povišenje doze IS). To potvrđuje reverzibilno povišenje ukupnog otpora dišnih puteva, ustvrđeno pletizmografskim mjerenjem u ICS skupini, koje se terapijom IS i nakon inhalacije Ventolinom značajno snizilo. Koncentracija ukupnog IgE, specifičnog IgE na D. pteronyssinus i ECP u krvi značajno se smanjuje u djece liječene IS (p=0.014, p<0.001, p=0.004), ali ne i u djece liječene ketotifenom, odnosno salbutamolom. Pletizmografskim mjerenjem TLC, RV i RV%TLC nisam ustvrdio postojanje hiperinflacije u djece s blagom i srednje teškom astmom (p>0.05), za razliku od difuzijskog mjerenja identičnih parametara, kojim putem sam ustvrdio značajnu razinu hiperinflacije u djece s astmom (p<0.001). Difuzijsko određivanje RV, TLC i RV%TLC pokazalo je znatno veću osjetljivost i NPV u odnosu na pletizmografsko, što daje prednost difuzijskom određivanju parametara plućne funkcije pri dijagnostici i nadzoru astme u djece Djeca s astmom imala su značajno povišen TLCO (p<0.0001), VA (p=0.005) i KCO (p<0.0001) na početku liječenja, koji se tijekom liječenja i nakon BT normalizirao, što osim reverzibilnosti upalnih promjena i njihovog povoljnog odgovora na bronhodilatacijsku terapiju, govori u prilog poremećaja ventilacije/perfuzije u djece s blagom i srednje teškom astmom. ZAKLJUČCI. Djeca s blagom i srednje teškom astmom liječena prema GINA smjernicama, hipodijagnosticirana su i nedovoljno liječena. To je posljedica nedovoljne osjetljivosti parametara koji se koriste u dijagnostici i nadzoru liječenja: FEV1, FVC i FEV1%FVC. Predlažem dopunu algoritma pretraga tj. uz do sada korištene, uvođenje parametara srednjeg ekspiracijskog protoka koji odražavaju promjene MDP: FEF75 i FEF50 kao najosjetljivijih, visoko specifičnih i parametara visoke PPV i NPV vrijednosti, što bi značajno poboljšalo dijagnostiku i nadzor čak i u asimptomatskoj astmi. U djece s blagom i srednje teškom astmom prisutna je hiperinflacija, koja je reverzibilna i povlači se na bronhodilatacijsku terapiju i liječenje IS. Procjena stupnja hiperinflacije putem difuzije pokazala je znatno veću osjetljivost i NPV u odnosu na pletizmografsko mjerenje. Predlažem, u slučaju nepodudaranja kliničkih simptoma i nalaza KP-V, difuzijskim mjerenjem RV i RV%TLC isključiti nazočnost hiperinflacije. S obzirom na dokazano značajno sniženje ukupnog i specifičnog IgE pri liječenju IS, korisno je djecu s blagom astmom, visokim IgE i većim stupnjem preosjetljivosti na D. pteronyssinus (RAST ≥4), čak i u odsustvu simptoma i spirometrijskih poremećaja, podvrći kratkotrajnom preventivnom liječenju IS (3 mjeseca), u cilju smanjenja rizika daljnje senzibilizacije i očitovanja bolesti. U dostupnoj literaturi nisam našao slične stavove o terapijskoj prevenciji spomenutih zbivanja.

otpor dišnih putova; krivulja protok-volumen; astma; dijete; liječenje

nije evidentirano

engleski

Airway resistance and flow-volume curve relationship in children with asthma

nije evidentirano

airway resistance; flow-volume curve; asthma; child; treatment

nije evidentirano

Podaci o izdanju

180

31.01.2003.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti