hrvatski

Mramorni reljef Krista na prijestolju iz Raba

U članku se obrađuje reljef Krista na prijestolju u obliku lire koji se nalazi u unutrašnjosti crkve sv. Marije u Rabu. Reljef je prvi put spomenut 1861., kad ga Eitelberger ocjenjuje kao romanički rad. Oblik prijestolja prvi je analizirao Frey, a potom Abramić, godine 1932., koji rapski reljef datira u 10. stoljeće. Krajem 20. stoljeća reljef obrađuju Belamarić i Domijan, koji zaključuju da je riječ o importiranoj skulpturi iz 12., odnosno 11. stoljeća. Belamarić smatra da reljef predstavlja ikonu, dok Domijan sugerira da je mogao pripadati pročelju koje tadašnja rapska katedrala dobiva u drugoj polovici 11. stoljeća. Ukazujući na povezanost ikonografskih oznaka rapskog reljefa i bizantskog novca makedonske dinastije, autorica smješta reljef na sam kraj 11. stoljeća, kad Venecija uz blagoslov Bizanta širi svoju vlast na dalmatinske gradove, među kojima je i Rab. Potvrđujući mišljenja Belamarića i Domijana da se radi o importiranom reljefu, autorica sugerira da ga je mogao kupiti rapski prior ili biskup u Veneciji ili da je reljef čak poklonjen jednom od njih kao diplomatski dar. Vladarske konotacije koje prožimaju ikonografiju Krista Basileusa na prijestolju u obliku lire ukazuju na naručitelja koji razumije važnost harmonije između nebeskog vladara kao pokrovitelja svjetovnih vladara i njihova pozivanja na legitimitet koji dolazi od Krista ‘kralja kraljeva’ i Pantokratora.

Rab; Krist; prijestolje; Bizant; Venecija

nije evidentirano