Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Primjena infracrvene termografije i termogravimetrijske metode u istraživanju činitelja zapaljenja drvnih čestica (CROSBI ID 393127)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Jug, Matija Primjena infracrvene termografije i termogravimetrijske metode u istraživanju činitelja zapaljenja drvnih čestica / Beljo Lučić, Ružica ; Boras, Ivanka (mentor); Zagreb, . 2014

Podaci o odgovornosti

Jug, Matija

Beljo Lučić, Ružica ; Boras, Ivanka

hrvatski

Primjena infracrvene termografije i termogravimetrijske metode u istraživanju činitelja zapaljenja drvnih čestica

U radu su analizirani utjecajni činitelji na zapaljenje drvnih čestica pri mehaničkoj obradi drva. Primjenom infracrvene (IC) termografije mjerena je temperatura na alatu, odvojenim drvnim česticama i obrađivanoj površini pri mehaničkoj obradi uzoraka hrastovine i bukovine sa sadržajem vode 8 - 12 % i sadržajem vode većim od 30 %. Istražen je utjecaj vrste drva, sadržaja vode u drvu, posmične brzine i zatupljenosti oštrice alata na zagrijavanje promatranih mjernih mjesta tijekom piljenja kružnom pilom. Najveća temperatura pri piljenju uzoraka hrastovine i bukovine izmjerena je pri piljenju uzoraka bukovine sa sadržajem vode 8 - 12 % pri posmičnoj brzini 2 m/min i iznosila je 239, 30 °C u zoni propiljka. Termogravimetrijskom analizom određene su temperature zapaljenja drvnih čestica u ovisnosti o vrsti drva, sadržaju vode i posmičnoj brzini pri kojoj su nastale drvne čestice. Piroliza svih uzoraka počinje u temperaturnom intervalu od 200 do 230 °C. Hemiceluloza propada već na temperaturi od 318, 16 °C u uzorcima hrastovine sa sadržajem vode većim od 30 % i na 337, 69 °C u uzorcima bukovine sa sadržajem vode 8-12 %. Konačna temperatura pirolize uzoraka iznosila je od 459, 62 °C za uzorke bukovine sa sadržajem vode 8 - 12 % te do 579, 81 °C za uzorke hrastovine sa sadržajem vode 8 - 12 %, pri čemu uzorak u potpunosti izgori. Oštrica lista pile više se zatupljuje pri piljenju hrastovine i bukovine sa sadržajem vode 8 - 12 % nego na istim uzorcima sa sadržajem vode većim od 30 %. Najveći radijus oštrice od 15, 95 μm izmjeren je na listu kružne pile nakon piljenja uzoraka bukovine sa sadržajem vode 8 - 12 %, a najmanji radijus oštrice izmjeren je pri piljenju uzoraka hrastovine sa sadržajem vode većim od 30 % te je iznosio 6, 27 μm. Pri manjoj posmičnoj brzini oštrica alata jače se zatupljuje, što je u skladu s temperaturom oštrice pri jednakoj posmičnoj brzini. Za jednako trošenje oštrica potrebno je obaviti točno oštrenje svih oštrica. Analizom i usporedbom dobivenih rezultata detaljno je obrazložena primjena IC termografije u istraživanju zapaljenja drvnih čestica.

IC termografija; zapaljivost drvnih čestica; TG analiza; zatupljenost oštrice

nije evidentirano

engleski

The implementation of infrared thermography and thermogravimetric methods in the research of factors on the ignition of wood particles

nije evidentirano

IC thermography; flammability of wood particles; TG analysis; blunting the blade

nije evidentirano

Podaci o izdanju

IV + 131

12.05.2014.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Zagreb

Povezanost rada

Drvna tehnologija