hrvatski

Juraj Dubrovčanin i Kratko umijeće Rajmunda Lula (Raymundus Lullus)

Tekst pod gornjim naslovom sastoji se iz dva glavna dijela. U prvom se referira o dosad neprorađenom rukopisu Jurja Dubrovčanina (Georgius Raguseius) Expositio Georgii Ragusei super Artem brevem Raymundi Luli. Radi se o kratkom tekstu u kojem se Dubrovčanin osvrće na skraćenu verziju umijeća Rajmunda Lula, franjevca trećoredca 13. stoljeća iz Mallorce, poznatog kao „Doctor illuminatus“, kojemu se pripisuje dvjestotinjak djela. Kako bi se lakše shvatili Dubrovčaninovi stavovi spram Lulova umijeća, a i s obzirom na to da interes za to umijeće u renesansi još uvijek iskazuju i neki od najznačajnijh predstavnika renesansne filozofije poput Nikole Kuzanskog, Pica della Mirandole, Agrippe od Nettesheimea, Johna Deeja, Lefèvrea d' Etaplesa, Paracelsusa, ali i neki hrvatski mislioci, npr. Pavao Skalić i Giulio Camillo Delminio, u drugom dijelu izlaganja prikazane su temeljne značajke Lulova umijeća. Prije svega je pojašnjeno značenje četiriju figura ili slika koje čine temelj Lulova umijeća. U tom se dijelu izlaganja pokazuje kako je Lul, utemeljujući umijeće na devet principa, ujedno Božjih atributa označenih slovima abecede od B do K te prikazujući odnose među njima, također označene slovima abecede, kao beskonačno mnogo mogućih kombinacija koje se dobivaju zahvaljujući pokretnim krugovima i tabelama u koje su upisana slova, pokušao jednim krajnje formaliziranim sustavom mišljenja neutralizirati razlike u stavovima kršćana, Židova i muslimana. U zaključnom dijelu se ističe kako je interes za to umijeće ponovno oživljen u novije doba zahvaljujući tome što neki pobornici suvremene filozofije u njemu vide preteču simboličke logike i modernog načina organiziranja znanja.

Juraj Dubrovčanin (Georgius Raguseius); Rajmund Lul (Raymundus Lullus); Ars lulliana; Ars brevis

nije evidentirano