Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Nova stranica povijesti Istre: 70-ta obljetnica povijesne prijelomnice: otvorene mogućnosti i nova stranica povijesti Istre (CROSBI ID 213852)

Prilog u časopisu | kratko priopćenje

Dukovski, Darko Nova stranica povijesti Istre: 70-ta obljetnica povijesne prijelomnice: otvorene mogućnosti i nova stranica povijesti Istre // Franina i Jurina (2000), 60 (2014), 24-27

Podaci o odgovornosti

Dukovski, Darko

hrvatski

Nova stranica povijesti Istre: 70-ta obljetnica povijesne prijelomnice: otvorene mogućnosti i nova stranica povijesti Istre

Obljetnička 2015. godina upućuje na prisjećanje (uz mnoge događaje poput izlaska Naše Sloge 1870., evakuacije Južne Istre 1915., aneksije Istre 1920., ulaska Italije u Drugi svjetski rat 1940., itd.) jedne od najvažnijih prijelomnica istarske povijesti – završetaka Drugoga svjetskog rata – kojom prigodom je hrvatsko i slovensko stanovništvo, po drugi put u 20. stoljeću, dobilo mogućnost ostvariti sjedinjenje sa svojim nacionalnim maticama. Jednako kao i 1918. godine, naraštaji 1945. osjećali su da bi taj san (osviješten Pazinskim odlukama iz rujna 1943.) mogao biti ostvaren, ali sada u posve drukčijem političkom ozračju i međunarodnoj konstelaciji snaga. Najveći dio talijanskog stanovništva u Istri, pak, s jednakom željom pokušavao je pronaći načina zadržati Istru u granicama poratne Italije, pa je tako i njima 1945. povijesna prijelomnica. Ono što je Hrvatima i Slovencima bilo oslobođenje, njima je izgledalo kao druga okupacija. Nedvojbeno presudan čimbenik, koji je potkrjepljivao nade Hrvata i Slovenaca u sjedinjenje s nacionalnim maticama u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji, jest vojno oslobođenje Istre od nacističko- fašističke okupacije koje su izvršile postrojbe jugoslavenske Četvrte armije. U tom je smislu, osoba Josipa Broza Tita, kao vrhovnog zapovjednika Jugoslavenske armije i političkog lidera koji je pred političkim vodstvom savezničkih snaga pokazao odlučnost da Istru (makar i vojnom silom) sjedini sa Slovenijom i Hrvatskom u Novoj Jugoslaviji, među hrvatskim i slovenskim pukom u Istri bio i ostao posebno uvažavan (posebice među poratnim naraštajima), uza sve novodobne prigovore i povijesne revizije. Borba za priključenje Istre Hrvatskoj, a time i novoj jugoslavenskoj federaciji vodila se na diplomatskoj razini između čelništva NOP-a i savezničkih zemalja od kapitulacije Italije do svršetka rata. No, nije sve bilo ni jednostavno, a ni lako ostvarljivo. U svibnju 1945. počela je stvarna bitka za Istru na međunarodnoj razini. Još u vrijeme dok su se njemačke postrojbe povlačile iz Italije, britanski premijer Churchill je već s predsjednikom SAD-a Trumanom razgovarao o pitanju državnopravnog statusa Istre i Trsta. Truman je, pak, poslao povjerljivu poslanicu Staljinu od kojega traži neutralno držanje uvezi s Istrom. Javnim izjašnjavanjem i peticijama upućenim Međusavezničkoj komisiji za razgraničenje te Mirovnoj konferenciji u Parizu, Hrvati u Istri dali su vodstvu NOP-a Jugoslavije vjerodajnicu zastupanja pred Saveznicima. Diplomacija Velike Britanije je pravilno ocijenila da su jugoslavenske pozicije u Istri jake te da neće moći realizirati ni minimalne talijanske aspiracije i interese. Zato su primjenjivali i vojni pritisak na NOP što će eskalirati otvorenim neprijateljstvom i dovesti odnose do ruba sukoba. Prvi razgovori generala Morgana i maršala Tita u svibnju 1945. nisu donijeli nikakvih rezultata u smislu linije razgraničenja, ali su nakon diplomatsko-vojnog pritiska angloameričke diplomacije i vojnih snaga, ipak, 21. svibnja prihvaćeni. Morganova crta dijelila je Istru na dva dijela. Daljnji korak u sređivanju mnogih pitanja vezanih uz demarkacijsku zonu bili su razgovori u Beogradu 9. lipnja 1945. kada je i potpisan sporazum između vlada SAD, Velike Britanije i Jugoslavije o uspostavljanju privremene vojne uprave u Julijskoj Krajini, prema kojemu pitanje pripadnosti teritorija Julijske Krajine ostaje otvoreno sve do njegova konačna rješenja. Julijska Krajina (pa tako i Istra) je podijeljena na zone A i B. Zonu A činili su Trst i Pula te je njome upravljala Saveznička vojna uprava, a zonom B inače ostatkom Istre upravljala je Vojna uprava Jugoslavenske armije (VUJA).

povijest istre 1945

nije evidentirano

engleski

A new page in the history of Istria: 70-th anniversary of the historic turning point: open possibilities and a new page in the history of Istria

nije evidentirano

History of Istria in 1945

nije evidentirano

Podaci o izdanju

60

2014.

24-27

objavljeno

1333-5677

Povezanost rada

Povijest