hrvatski

Diskriminantne funkcije za određivanje spola na uzorku sa salonitanske nekropole

Cilj: analizirati koštane ostatke sa kasnoantičkog nalazišta Solin –Smiljanovac, izmjeriti ih prema standardnim mjerama, utvrditi postoji li razlika između mjera lijevih i desnih kostiju te na njima ispitati primjenjivost diskriminantnih funkcija bedrene kosti za hrvatsku srednjovjekovnu populaciju. Svrha istraživanja bila je i utvrditi koje mjere dobro očuvanih kostiju uključenih u ovom istraživanje pokazuju spolni dimorfizam te ispitati njihovu pouzdanost za određivanje spola. Glavni cilj ovoga rada bio je izračunati diskriminantne funkcije pomoću mjera istih kostiju te kombinacijom mjera različitih kostiju koje su primjenjive za određivanje spola i na fragmentiranim koštanim ostatcima. Metode: Standardna mjerenja obavljena su na nadlaktičnoj, bedrenoj i goljeničnoj kosti 60 muških i 27 ženskih kostura kojima je prethodno određena dob i spol pomoću morfoloških obilježja. U uzorak su bili uključeni samo dobro očuvani kosturi doživljene dobi od 25 do 55 godina na kojim nisu bile vidljive traumatske ili patološke promjene koje bi mogle utjecati na mjerenja. Rezultati: Nisu zabilježene statistički značajne razlike između mjera lijevih i desnih kostiju osim na mjeri najvećega promjera goljenične kosti u razini hranidbenog otvora. Diskriminantne funkcije bedrene kosti za srednjovjekovnu populaciju bile su pouzdane za određivanje spola, no njihova je pouzdanost bila značajno manja od pouzdanosti dobivene na srednjovjekovnoj populaciji. Sve mjere kostiju pokazale su statistički značajan spolni dimorfizma. Najveći spolni dimorfizam pokazale su mjere epikondilarne širine nadlaktične kosti, najvećega promjer glave bedrene kosti i opsega goljenične kosti u razini hranidbenog otvora, dok su najmanji spolni dimorfizam pokazale mjere duljina kostiju. Ukupno je izračunano 30 diskriminantnih funkcija za brojne kombinacije kostiju koje se mogu rabiti za određivanje spola na fragmentiranim koštanim ostatcima. Diskriminantne funkcije nadlaktičnih, bedrenih i goljeničnih kostiju pokazale su pouzdanost od 88 % do 95, 5 %. Najpouzdanije funkcije s jednom varijablom bile su epikondilarna širina nadlaktične kosti (92, 7 %), najveći promjer glave bedrene kosti (91, 4 %) i opseg goljenične kosti u razini hranidbenog otvora epikondilarna širina (94 %). Najveću pouzdanost, od 97, 6 % do 100 %, pokazale su diskriminantne funkcije s kombinacijama mjera nadlaktične, bedrene i goljenične kosti. Zaključak Rezultati ovoga istraživanja pokazuju kako su mjere nadlaktičnih, bedrenih i goljeničnih kostiju izvrsni pokazatelji spola. Pouzdano određivanje spola moguće je čak i ako su očuvani samo dijelovi dijafiza nadlaktičnih, bedrenih i goljeničnih kostiju.

diskriminantne funkcije ; određivanje spola ; Salona ; antika

nije evidentirano