hrvatski

Okvir za izradu i dizajn tezaurusa za označivanje

Tema ovog rada je okvir za izradu tezaurusa za označivanje. Glavni cilj rada je, na temelju analize povijesnog i postojećeg stanja predmetne obrade u Hrvatskoj te analize konteksta u kojima će se tezaurus koristiti, definirati okvir za izradu i dizajn tezaurusa za označivanje. Analiza povijesnog i postojećeg stanja i konteksta uključuje utvrđivanje uzroka i čimbenika koji utječu na različitosti u praksi i politici predmetnog označivanja te utvrđivanje modela predmetnog označivanja, odnosno informacijskih potreba i obrazaca informacijskog ponašanja predmetnih stručnjaka, kao i prepreka i poteškoća s kojima se susreću pri obavljanju svoga posla. Iz tog osnovnog cilja proizašla je potreba ispitivanja primjerenosti kognitivnog okvira zvanog „Kognitivna analiza posla“ (Cognitive Work Analysis ili CWA) na definiranje okvira za izradu i dizajn tezaurusa za označivanje u hrvatskom kontekstu. U teorijskom dijelu rad se bavi definiranjem organizacije informacija, njezinih procesa i sustava s posebnim naglaskom na proces predmetnog označivanja te jezike i sustave za predmetno označivanje i pretraživanje. S obzirom na širi kontekst bavljenja ovog rada, sa stajališta multidisciplinarnog polja interakcije čovjek-informacija (human information interaction – HII), razmatra se veza između traženja i pretraživanja informacija i predmetnog označivanja. Poseban naglasak u teorijskom dijelu rada je stavljen na tezaurus kao pomagalo predmetnim stručnjacima pri obavljanju svog posla, te su sukladno tome predstavljene dosadašnje teorijske i empirijske spoznaje vezane uz izradu i dizajn informacijskih sustava. Budući da su istraživanja o informacijskim sustavima provedena posljednjih godina usmjerena su na analizu informacijskog okruženja ili različitih konteksta u kojima će se informacijski sustav koristiti, rad u teorijskom dijelu daje prikaz i objašnjenje takozvanog predkoraka izrade tezaurusa te mogućnost primjene CWA okvira na izradu i dizajn tezaurusa. Da bi kreator informacijskog sustava, odnosno sastavljač tezaurusa mogao dobiti preporuke za izradu i dizajn, potrebno je razumjeti i analizirati postupke koji akteri obavljaju u okviru radne domene, njihove informacijske potrebe i ponašanje, kontekst u kojem obavljaju svoj posao te razloge njihovih postupaka. Istraživački dio rada se temelji na CWA okviru koji obuhvaća analizu pet dimenzija: analizu radnog okruženja, analizu radne domene, analizu organizacijskog okruženja te analizu aktivnosti i značajki aktera. Akteri obuhvaćeni istraživanjem su predmetni stručnjaci i predstavnici odjela predmetne obrade šest hrvatskih knjižnica. Aktivnost, odnosno posao koji obavljaju jest predmetno označivanje, a sustav za koji se definira okvir jest tezaurus za označivanje. Osnovna metoda koja se koristila je komparativna studija slučaja, dok su specifične tehnike za prikupljanje podataka: anketni upitnik, dubinski intervju, izračun dosljednosti predmetnog označivanja i provjera primjene načela za izradu predmetnih odrednica te zadatak simuliranog predmetnog označivanja kao dio polustrukturiranog intervjua. Istraživanje u svrhu dobivanja okvira za izradu i dizajn tezaurusa za označivanje provedeno je u dva dijela. U svakom dijelu istraživanja dobiveni su odgovori na istraživačka pitanja vezana za pojedinu CWA dimenziju. U prvom dijelu istraživanja ispitana je praksa i politika predmetnog označivanja u hrvatskim knjižnicama te su dobiveni odgovori na istraživačka pitanja vezana za prvu, drugu i treću CWA dimenziju (1. Što uzrokuje različitost u praksi i politici predmetnog označivanja u Republici Hrvatskoj? 2. Na koji način navedeni čimbenici utječu na praksu i politiku predmetnog označivanja). Drugim dijelom istraživanja ispitan je proces predmetnog označivanja, odnosno informacijske potrebe i informacijsko ponašanje predmetnih stručnjaka te problemi i prepreke tijekom tog procesa. Time su dobiveni odgovori na istraživačka pitanja vezana za četvrtu i petu CWA dimenziju (3. Koji su koraci u procesu predmetnog označivanja hrvatskih predmetnih stručnjaka te što na njih utječe? 4. Kojim se izvorima i informacijama predmetni stručnjaci služe pri obavljanju svoga posla? 5. Na koje probleme i prepreke predmetni stručnjaci nailaze pri obavljanju svoga posla?). Istraživanje doprinosi na dvjema razinama. Najprije su temeljitim prikazom postojećeg stanja detektirana problematična područja te uzroci i čimbenici ograničenja predmetne obrade u Hrvatskoj. Također su utvrđene informacijske potrebe predmetnih stručnjaka te problemi i prepreke na koje nailaze predmetni stručnjaci prilikom obavljanja svoga posla. Na drugoj razini opravdala se nužnost za izradom nacionalnog pravilnika za predmetno označivanje te potreba za izgradnjom informacijskog sustava- tezaurusa čime bi se uspostavila bolja kontrola predmetnih sustava, smanjile nedosljednosti predmetnog označivanja, nekompatibilnosti i nedosljednosti sustava na globalnoj razini te ograničenja i prepreka u radnoj domeni predmetnih stručnjaka. Upravo poznavanje trenutnog stanja predmetne obrade u Hrvatskoj kao i poznavanje samog procesa predmetnog označivanja svoju konkretnu primjenu mogu pronaći kao smjernice pri izradi nacionalnog pravilnika za predmetno označivanje, za unapređenje trenutnog predmetnog sustava u uporabi te budućoj izradi i dizajnu tezaurusa za označivanje.

organizacija informacija; predmetno označivanje; jezici i sustavi za predmetno označivanje i pretraživanje; tezaurus za označivanje; informacijske potrebe i ponašanje korisnika

nije evidentirano