hrvatski

Osobine bure na zračnoj luci Dubrovnik

Vjerojatno najpoznatija negativna posljedica bure jest ometanje normalnog odvijanja svih oblika prometa. Motivacija ovog rada prisutnost je velikih poteškoća u odvijanju zračnog prometa na zračnoj luci Dubrovnik (ZLD) za vrijeme puhanja bure. U tu su svrhu u ovome radu određene glavne osobine bure na tom području, napravljena je klimatologija bure te su uspoređena mjerenja bure pri tlu s podacima iz numeričkog meteorološkog modela. Jedna od glavnih karakteristika bure na dubrovačkom području jasna je razlika između dva tipa bure. Jedan se javlja u situacijama kada postoji dobro definiran sloj bure u donjoj troposferi (SM-bura), dok je za drugi karakteristično da se sjeverni vjetar proteže kroz čitavu troposferu (N-bura). Na ZLD-u se smjer i brzina vjetra mjere anemografom postavljenim u reprezentativnu točku uz pistu. U ovom radu korišteni su podaci o srednjoj brzini, srednjem smjeru i udarima vjetra u razdoblju od 28. 11. 2007. g. u 00 UTC do 30. 4. 2014. g. u 23:30 UTC, a zapisani su u obliku METAR izvješća s razmakom od 30 min. Također, za isto razdoblje korišteni su i podaci o vertikalnoj raspodjeli brzine i smjera vjetra iz pesudotempa ALADIN-a. Ukupno je izdvojeno 235 epizoda bure na kojima je provedena daljnja analiza. Analizom je ustanovljeno da SM- bura ima veću srednju vrijednost brzine, veći srednjak udara i ujednačeniji smjer puhanja. Kod N-bure prisutne su veće varijacije i smjera i brzine, a maksimalni udari usporedivi su s onima u SM-buri. Sva navedena svojstva čine N-buru opasnijom za zračni promet te teže predvidivom. Najučestaliji smjer puhanja SM-bure je 20 ° (0 ° kod N-bure) što odgovara smjeru planine i gotovo je okomit na pistu, a prosječno trajanje iznosi oko 20 h (33 h kod N-bure). U posljednjem su dijelu rada bile provjerene dvije empirijske metode koje prognostičari koriste pri prognozi bure na ZLD. Prva od njih je da maksimalna brzina bure u pseudotempu do otprilike 1500 m visine daje procjenu udara pri tlu. Ispravnost ove teze potvrđena je, ali samo ako se primjenjuje na dobro definiranu SM-buru u pseudotempu. Druga empirijska metoda kojom se prognostičari služe je da uzmu brzinu na prvom nivou pseudotempa, udvostruče i dobiju dobru procjenu stvarne brzine pri tlu. Rezultati dobiveni ovdje pokazuju kako bi spomenute ulazne vrijednosti trebalo utrostručiti da se dobije dobra procjena stvarnih brzina. Također, 4. nivo iz pseudotempa pokazuje najveću korelaciju s mjerenjima pri tlu.

Bura; Zračna luka Dubrovnik; METAR izvještaj; ALADIN pseudotemp

nije evidentirano